Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dobila je prije desetak dana povjerenje Europarlamenta da i u narednih pet godina vodi europsku vladu, a sada kreće postupak formiranja novog saziva Europske komisije.

Do rujna ona očekuje prijedloge država članica, jer je sustav EU-a takav da se sastav Komisije formira ne samo temeljem broja mandata pojedinih grupacija u Europarlamentu, nego prije svega temeljem prijedloga samih država članica. Najkasnije u listopadu očekuje se i izglasavanje novoga kabineta Ursule von der Leyen.

Nova arhitektura

Kako je poznato, hrvatska predstavnica u EK-u bila je dosad Dubravka Šuica iz redova HDZ-a, koja je obnašala visoku dužnost potpredsjednice za demokraciju i demografiju. To mjesto, međutim, nije previše utjecajno jer je resor demografije uvijek prilično »apstraktan« i više se svodi na analize i preporuke nego na konkretna rješenja koja bi bila primjenjiva u svih 27 zemalja. Zato je Šuica posebno isticala kako se zalaže za osnivanje europske Agencije za demografiju, koja bi imala i izvršne ovlasti, a želja joj je bila da takva agencija sjedište ima baš u Hrvatskoj.

Kako je poznato, Šuica je ponovo ušla u EP temeljem izbora 9. lipnja, i očekuje se da će upravo ona ponovo od Hrvatske biti nominirana za Komisiju. No, da li u isti resor – ne zna se.

Naime, Ursula von der Leyen tek počinje graditi novu arhitekturu Komisije, koja će sigurno imati nešto izmijenjene resore u odnosu na protekli saziv. Za početak, prvi put će se oformiti resor obrane i sigurnosti koji dosad nije postojao jer se obrambena politika EU-a smatrala dijelom ovlasti svake od država članica. Ali nakon rata u Ukrajini odlučeno je da se i posao obrane »centralizira«, stoga bi to, uz gospodarstvo i klimu, moglo postati novo prestižno mjesto u Komisiji.

Prema novoj proceduri, što je zanimljivo, države članice trebaju poslati za svako mjesto najmanje dva prijedloga – muškarca i ženu, stoga nije sasvim izvjesno da će Šuica automatski proći. HDZ će morati predložiti i jednog muškog kandidata, no to će vjerojatno biti tek forme radi, jer su šanse ženskih kandidatkinja uvijek statistički veće.

Samo dvije zemlje ne trebaju slati prijedloge; Ursula von der Leyen već je ispunila je njemačku kvotu, a Kaja Kallas, kao buduća šefica europske diplomacije, estonsku. U nekoliko država članica stvari su odlučene, piše portal Politico: Slovačka i Latvija odlučile su izbjeći neugodne političke svađe, pa šalju stare predstavnike Maroša Ščefoviča i Valdisa Dombrovskisa na još pet godina. Politico procjenjuje da »Isto vjerojatno vrijedi za Dubravku Šuicu, iako je hrvatska Vlada još nije potvrdila«.

Mediteranski portfelj

I Grčka i Francuska, unatoč promjenama na unutarnjoj političkoj sceni, mogle bi biti u društvu država članica koje neće promijeniti svoje ljude u Komisiji, pa bi tako dio nove Von der Leyenine Komisije trebali ostati i Margaritis Schinas i Thierry Breton. U nekim zemljama javno već kruže nova imena. Među njima su Teresa Ribera, koja se nada da će Portugal dobiti veliki portfelj za klimu i energiju.

Švedska šalje svoju ministricu za EU Jessiku Roswall, Finska također žensku predstavnicu Hennu Virrkunen, Slovenija bivšeg predsjednika Revizorskog suda Tomaža Vesela, Irska Michaela McGratha, ministra financija, a Češka ministra industrije i trgovine Jozefa Sikelu.

Dosta imena je dakle već poznato, ali za preko deset država članica još su svi u igri. Osim o kandidatima, raspravlja se i tko će dobiti koji portfelj – poznato je da se Francuska nada prestižnom resoru gospodarstva jer bi tako imala utjecaj na industrijsku politiku EU-a, ali i pitanja poput trgovine i tržišnog natjecanja. Međutim, oko tog područja interes ima i Italija. Svi se pitaju hoće li Von der Leyen ići na ruku talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni ili će talijanski predstavnik možda dobiti novi »mediteranski portfelj« koji će uključivati i vruća pitanja poput rata u Gazi.

Posljednju riječ ima mandatarka Ursula von der Leyen, koja mora uvažiti tri kriteija – ravnotežu spolova, stranačku pripadnost i interese i potrebe svake od država članica.