Foto Pixsell
Nemamo sve te podatke, trenutno je oko 12.000 genoma virusa u svijetu anlizirano iz raznih zemalja, a zaraženih je tri i pol milijuna. Da tako kažem, najzanimljivije bi bilo analizirati viruse iz mrtvih slučaja i vidjeti koje su poveznice koje odgovaraju tijeku bolesti, moramo imati puno veću sliku. Na nekom smo putu, ali premalo podataka još uvijek imamo - dodao je Vugrek
povezane vijesti
- Oporba proziva zbog Beroša: “Ako su ovo uspjeli na mikroskopima, u vrijeme covida bila je pljačka epskih razmjera”
- U Primorsko-goransku županiju stiglo 29.500 doza cjepiva protiv gripe. Cijepljenje počinje u ponedjeljak
- Otkriće. Johnson je 2021. planirao vojni napad na nizozemsku tvornicu cjepiva protiv korone
Voditelj laboratorija za naprednu genomiku s Instituta Ruđer Bošković, Oliver Vugrek ne slaže se s tvrdnjama kako je koronavirus potekao iz laboratorija u Wuhanu.
– Mi temeljimo naše podatke na znanstvenim rezultatima i ima čvrstih dokaza da koronavirus nije potekao iz nikakvih laboratorija, nego je jednostavno došao iz prirode. Postoje za to znanstveni dokazi, genski podaci iz prirode.
Šišmiš i pangolin neke su od životinja koje su nositelji virusa, no ovdje nije slučaj taj virus direktno iz tih životinja prešao na čovjeka, nego se sumnja u jednog medijatora koji još nije otkriven – rekao je Vugrek u RTL Direktu, nastavljajući kako pritom nije nužno da se pojede životinja, već virus najvjerojatnije napada kroz nosnu sluznicu u kojoj se zadržava najveća količina virusnih čestica.
Vugrek je vodio tim koji je “pročitao” genom koronovirusa u Hrvatskoj te tako otkrio otkud je u našu zemlju virus stigao.
– Možemo reći da nije direktno došao iz Kine, što je iz epidemioloških razloga bitno. Od 21 uzorka koje smo analizirali, većina je stigla iz sjeverne Italije i Austrije, rekao je Vugrek, navodeći kako se ne zna koliko se virus promijenio na putu od Kine do Europe.
– Nemamo sve te podatke, trenutno je oko 12.000 genoma virusa u svijetu anlizirano iz raznih zemalja, a zaraženih je tri i pol milijuna. Da tako kažem, najzanimljivije bi bilo analizirati viruse iz mrtvih slučaja i vidjeti koje su poveznice koje odgovaraju tijeku bolesti, moramo imati puno veću sliku. Na nekom smo putu, ali premalo podataka još uvijek imamo – dodao je Vugrek.
Kraj godine je, po njemu, jako optimističan termin za dolazak adekvatnog cjepiva, a ne vjeruje ni da će toplo vrijeme “ubiti” virus.
– Sasvim sigurno ga neće potpuno uništiti, ali će se zaraza usporiti, jednostavno zbog načina transfera virusa i aerosola koji puno brže ispari, objasnio je Vugrek za RTL Direkt.
