RIJEKA – Mali trgovci naftnim derivatima počeli su zatvarati svoja maloprodajna mjesta, zbog produljenja Vladine odluke o zamrzavanju cijena derivata u maloprodaji, odnosno smanjenih marži zbog kojih posluju s gubitkom, a neki od njih razmišljaju i o pokretanju tužbe protiv države, zbog onemogućavanja poslovanja na tržištu.

Na riječkom području još nije zavoreno niti jedno maloprodajno mjesto, ali neki od trgovaca najozbiljnije razmišljaju o prekidu poslovanja, poput vlasnika tvrtke sa 75 zaposlenih s kojim smo razgovarali, iako nije želio imenom i prezimenom izlaziti u javnost (podaci poznati redakciji), a tvrdi da sa sadašnjim ograničenjem cijena njegova tvrtka ostvaruje gubitak od oko milijun i pol kuna mjesečno.

Borba za opstanak

– Već dulje vrijeme poslujemo s minusom, a sada je taj minus oko milijun i pol kuna na mjesečnoj razini. Imali smo određene rezerve, koje su nam omogućile da opstanemo otkad su počela ograničavanja cijena, koncem prošle godine, ali više ne možemo pokrivati toliki gubitak. Sa svim davanjima, ispada da mi, primjerice dizel, kupujemo po 13 kuna za litru, a prodajemo za 13,08 kuna po litri. To bi bila premala marža za plaćanje svih troškova i isplatu plaća zaposlenima, čak i kad ne bismo ukalkulirali troškove prijevoza do maloprodajnog mjesta. Oni iznose oko deset lipa po litri goriva, tako da smo u startu već u minusu, a gdje su svi ostali troškovi. Vlada je ograničila i veleprodajnu cijenu, ali smo od Ine već dobili novi cjenik, s višim veleprodajnim cijenama, a u takvim okolnostima, ukoliko se nešto drastično ne promijeni, bit ćemo primorani prestati s poslovanjem. Naš ministar gospodarstva Filipović priča o nekim velikim zaradama trgovaca, ali neka nam objasni kako da opstanemo, ako su nam troškovi poslovanja veći od onoga što smijemo naplatiti, kaže vlasnik i direktor tvrtke. Ogorčen je i jer su dostupne količine goriva na tržištu nedostatne, zbog čega ne uspijeva nabaviti dovoljno naftnih derivata u odnosu na potražnju kupaca.

– Derivata nedostaje. Dnevno nam dođe možda jedna cisterna, a prodali bi ih u nekim danima i četiri. Pa onda nekad imamo dovoljno goriva, nekad ne, što, ako stvari i krenu nabolje, utječe na povjerenje naših kupaca. Pritom Ina od nas sad zahtijeva i avansno plaćanje. U situaciji smo da nam ozbiljno prijeti zaustavljanje poslovanja, jer ovako više ne možemo izdržati. A to znači i gubitak posla za naše radnike, njih više od sedamdeset koji će ostati bez plaća i radnog mjesta, kaže.

Proračun se puni

Ovaj poduzetnik smatra kako je državna vlast distributere naftnih derivata odabrala kao žrtveno janje, jer je jedino njima onemogućeno da posluju s dobitkom.

– Ovim ograničenjima vlast skuplja političke bodove, jer oni su, eto, nešto napravili i omogućili građanima jeftinije gorivo. Pitam ih čega su se oni to odrekli u krizi, dok nama onemogućavaju poslovanje i uništavaju našu imovinu koju smo desetljećima stjecali, kao i radna mjesta naših radnika. To što su oni, kako kažu, učinili, plaćamo mi i naši radnici, a ne oni. Nisu se odrekli ni PDV-a koji na gorivo i dalje iznosi 25 posto, dok je na električnu energiju i plin drastično smanjen.

Trošarine su smanjene, ali s ovim cijenama država i dalje kroz njih i PDV uzima gotovo 60 posto od maloprodajne cijene goriva. Preko naših leđa i našim novcem kupuju naklonost birača. Nije fer da cijene ograničavaju samo nama, jer poskupilo je sve. Zašto ne ograniče cijene namirnica u supermarketima. Cijene svega rastu, samo cijene goriva su ograničene, ističe, dodajući kako rješenje problema vidi u smanjenju PDV-a ili slobodnom formiranju cijena na tržištu.

Najavljuje i mogućnost pokretanja sudske tužbe protiv države.

– Mnogi od nas razmišljaju i u tom smjeru. Vlast radi što hoće, ali s našom imovinom, ne državnom ili svojom. Sve što smo stvarali, imovinu, radna mjesta, sve će to uništiti svojim samovoljnim odlukama. Uskoro ćemo biti primorani prekinuti s radom, zaključuje.

Demonstracija nevolje

Jučer je zatvoreno nekoliko benzinskih crpki manjih trgovaca, među ostalima i dvije crpke tvrtke Etradex u Istri, iz koje dolazi predsjednik Udruge malih trgovaca naftnim derivatima Armando Miljavac koji je za HRT kazao kako nisu imali izbora, nego prekinuti s poslovanjem.

– To je jedno demonstrativno zatvaranje da ljudi shvate da to nije hir, mi smo u velikim problemima. Da ne pričamo samo, htjeli smo poduzeti korake koji su neminovni u ovoj situaciji. Prema mojim saznanjima, zatvoreno je još pet, šest crpki. Dijelom i zbog nedostatka i nedostupnosti goriva. Na tržištu nema dovoljnih količina, nismo ih ni dosad imali. Mi smo kao tvrtka dobivali 50 posto potrebnih količina. Bojimo se da sve ovo neće dobro završiti, rekao je Miljavac.

Upit o učincima Vladinih mjera na njihovo poslovanje poslali smo i najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji, Ini, ujedno i najvećem maloprodajnom lancu naftnih derivata. Zanimalo nas je kako se Vladine mjere odražavaju na Inino poslovanje u maloprodaji, kao i veleprodaji, budući da je upravo Ina glavni opskrbljivač većine maloprodajnih mjesta. Zanimalo nas je i kakva je situacija s isporukama goriva malim trgovcima, kao i otkazuju li oni ugovorene količine, zbog gašenja poslovanja, te kako se sadašnja kriza odražava na rafinerijsku proizvodnju u Rijeci. Na sva naša pitanja dobili smo šturi odgovor koji prenosimo u cijelosti.

Ina se trudi

– Ina će, kao i do sada, poštovati sve odluke Vlade i učinit će sve što je u njenoj moći kako bi opskrbila svoje kupce. Iako Rafinerija nafte Rijeka radi punim kapacitetom već mjesecima, poduzimaju se sve potrebne dodatne mjere kako bi se osiguralo ispunjenje svih ugovornih obveza prema našim kupcima i kontinuirana isporuka uslijed povećane potražnje, posebice dizela, u turističkoj sezoni, sve je što su nam odgovorili iz nacionalne naftne kompanije.

Ina je sigurno u boljoj poziciji od maloprodajnih lanaca jer je riječ o vertikalno integriranoj naftnoj kompaniji koja ima vlastitu rafinerijsku proizvodnju, kao i crpljenje nafte iz ležišta, makar ono ni približno ne zadovoljava potrebe tržišta, tako da ono što gubi u maloprodaji, pokriva s dobiti iz drugih segmenata poslovanja. To se vidi iz financijskih izvješća za prvi kvartal ove godine, u kojemu su ukupni prihodi Ine iznosili 6,24 milijarde kuna, što je 49,6 posto više nego lani, uz ostvarenu dobit od 586 milijuna kuna, što je gotovo dvanaest puta više nego u istom razdoblju lanjske godine, obilježene pandemijskim lockdownom.

Upit o poslovanju uz Vladine ograničavajuće mjere uputili smo i Croduxu, ali iz te tvrtke nismo dobili nikakav odgovor.