ZAGREB – Hrvatska je podbacila u provođenju Vladine strategije širokopojasnog pristupa internetu, odnosno uvođenju brzog interneta, priznaje to i Vlada koja je odlučila napraviti novi plan i pokušati nadoknaditi zaostatak na tom polju za ostalim europskim zemljama. Tako je na jučerašnjoj sjednici Vlade usvojen novi Nacionalni plan širokopojasnog pristupa za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za čiju će provedbu trebati 5,6 milijardi kuna. U tom planu Vlada ističe kako je »analizom učinaka provedenih mjera i aktivnosti iz strategije za razdoblje 2016.-2020. utvrđeno je da ciljevi strategije do kraja 2020. godine neće biti ostvareni, uz značajno negativno odstupanje od planiranih vrijednosti«.

Kao glavni razlozi nedostizanja ciljeva strategije navode se »nedostatna razina ulaganja u nepokretne širokopojasne mreže od strane operatora te slabosti uočene u dosadašnjem provođenju strategije«. Zato Hrvatska u odnosu na ostale članice EU-a i stoji loše, na što ukazuje i DESI indeks, odnosno razvijenost širokopojasnog interneta u kontekstu društvene i ekonomske digitalizacije.

Indeks mjeri pet glavnih dimenzija: povezivost, ljudski kapital, upotrebu internetskih usluga, integracije digitalne tehnologije i digitalne javne usluge, a kad je u pitanju povezivost, koja je glavna za ono što se želi postići nacionalnim planom, Hrvatska je na 25. mjestu među državama članicama EU-a.

– Glavni razlozi takve pozicije su nedostatno korištenje širokopojasnih priključaka, pogotovo ultrabrzih, uz relativno visoke maloprodajne cijene usluga širokopojasnog pristupa, navodi Vlada u svom dokumentu.

EU fondovi

Novi bi plan sve to trebao promijeniti, Hrvatska bi konačno trebala ući u digitalno doba, a za njegovu provedbu, otkrio je na sjednici Vlade ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, treba 5,6 milijardi kuna.

– Ukupno procijenjena sredstva potrebna Hrvatskoj za prevladavanje digitalnog jaza i provedbu planiranih programskih cjelina iz Nacionalnog plana od 2021. do 2027. iznosi oko 5,6 milijardi kuna. Od toga, oko 3,7 milijardi kuna su procijenjena potrebna sredstava potpora iz različitih EU fondova, dok ostalih oko 1,9 milijardi kuna čine predviđena ulaganja operatora elektroničkih komunikacija i drugih ulagača, kazao je Butković. Dakle, budući razvoj širokopojasnog interneta, a time i gospodarstva, ovisit će o tome koliko će uspješna Hrvatska biti u povlačenju EU novca i koliko će u izgradnju mreže uložiti privatne tvrtke koje su, prema Vladinoj analizi, nedovoljno ulagale i u proteklom četverogodišnjem razdoblju.

U Vladinom planu ističu se i četiri cilja, pa je tako prvi uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta u kućanstva, kako bi se omogućio širokopojasni pristup s brzinama od najmanje 100 Mbit/s u smjeru prema korisniku, uz mogućnost nadogradnje na brzine do 1 Gbit/s. Drugi je cilj uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta koje podržavaju širokopojasni pristup sa simetričnim brzinama od najmanje 1 Gbit/s za javne namjene, a to su osnovne i srednje škole, visoka učilišta i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti, tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i zdravstvene ustanove te prometna čvorišta kojima prolazi velik broj putnika, kao što su autobusni kolodvori, željeznički kolodvori, zračne luke, putničke pomorske i riječne luke. Na kraju dolazi i uvođenje 5G mreža, odnosno osiguranje pokrivenosti 5G mrežama u urbanim područjima i uzduž glavnih kopnenih prometnih pravaca. Urbana područja odnose se na jedinice lokalne samouprave u sastavu četiri urbane aglomeracije – Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka. Glavni kopneni prometni pravci su autoceste, državne ceste i željezničke pruge u Hrvatskoj koje čine transeuropsku prometnu mrežu.

Hitna procedura

Nakon toga slijedi i osiguranje pokrivenosti 5G mrežama u ruralnim područjima, koja obuhvaćaju sve jedinice lokalne samouprave i dijelove jedinica lokalne samouprave izvan urbanih područja.

Vlada je s jučerašnje sjednice u hitnu saborsku proceduru poslala i prijedlog zakona kojim će se osigurati sredstva za sufinanciranje javnog cestovnog prijevoza, posebno za održavanje autobusnih linija. Uz to se ukidaju određene obveze za autotaksi prijevoznike i prijevoznike tereta. Ministar Butković je objasnio da je autobusni prijevoz putnika sve manje isplativ, posebno u slabije naseljenim područjima, pa su prijevoznici prisiljeni ukidati sve veći broj linija, a građani u pojedinim područjima, posebno u onima slabo naseljenim, nemaju uopće mogućnost korištenja javnog cestovnog prijevoza ili nemaju odgovarajući broj linija koje bi im omogućavale normalan život i zadovoljenje osnovnih potreba.

– Situacija je dodatno pogoršana zbog pandemije i mjera koje se provode zbog sprečavanja širenja zaraze, kojima se uz ostalo ograničava broj putnika u autobusima na 40 posto. Neophodno je čim prije osigurati sredstva za sufinanciranje javnog cestovnog prijevoza i sklapanje ugovora o javnoj usluzi u cestovnom prijevozu putnika između županija i prijevoznika, napomenuo je Butković.

Vlada je odlučila i da će država isporučiteljima toplinske energije, a riječ je o devet tvrtki, nadoknaditi potraživanja za toplinsku energiju isporučenu kućanstvima na potresom pogođenim područjima. Te tvrtke toplinskom energijom opskrbljuju 1.269 kućanstava, a ukupan trošak računa za toplinsku energiju za siječanj, veljaču i ožujak, koje će država platiti, procjenjuje se na 1,3 milijuna kuna.