Vladin plan za javni dug: Do kraja lipnja prodat će se državne imovine za milijardu i pol kuna

Što bi država mogla prodati u tako kratkom roku i jesu li to možda dionice Podravke ili Končara, u Vladi nisu htjeli otkrivati, ali su kazali da je cilj u to uključiti drugi mirovinski stup. Na mirovince se računa i u slučaju HAC-a

ZAGREB Vladina je namjera, doznajemo u Banskim dvorima, već do kraja prvog polugodišta ove godine pokazati da je u stanju zauzdati javni dug, pa je tako, između ostaloga, plan da se do tada od državne imovine uprihoduje barem 200 milijuna eura, odnosno oko milijardu i pol kuna. Na taj bi se način, napominju naši izvori iz Banskih dvora, uz pozitivan trend rasta BDP-a i pada deficita koji je u prošloj godini bio 3,2 posto BDP-a, a u ovoj godini bi trebao biti ispod tri posto BDP-a, »natjeralo« rejting agencije da počnu popravljati svoje ocjene o Hrvatskoj. No, što bi država mogla prodati u tako kratkom roku i jesu li to možda dionice Podravke ili Končara, u Vladi nisu htjeli otkrivati, ali su kazali da je cilj u to uključiti drugi mirovinski stup.

Manji trošak kamata

I u Podravci i u Končaru mirovinski fondovi su vlasnici udjela, u Podravci zajedno imaju 42 posto dionica, dok država ima kontrolni paket od 25 posto. U Končaru je pak država zajedno sa svojim fondovima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja vlasnik više od 53 posto dionica, dok obvezni mirovinski fondovi imaju nešto manje od 25 posto dionica.

Na mirovince se računa i u slučaju HAC-a, koji mora prvo proći reorganizaciju, a u Vladi su skloniji da se dionice u IPO-u ponude tim fondovima, nego građanima. – Ako bi u srpnju rejting agnecije promijenile izglede Hrvatske iz negativnih u stabilne ili pozitivne, a nakon toga krajem godine i početkom iduće podigle rejting Hrvatske, to bi značilo i do 0,5 posto nižu kamatu, a to na sadašnjoj razini javnog duga znači oslobađanje i do 1,5 milijardi kuna koje odlaze u kamate, a mogli bi ih trošiti na socijalne programe i obrazovanje – kazao je izvor iz Vlade. No, puno detalja o tome koja bi državna imovina u prodaju u ovoj godini, u Vladi nisu željeli otkrivati dan prije sjednice na kojoj bi trebao biti usvojen Nacionalni plan reformi. Tako je i s ostalim detaljima tog plana, poput jačeg kažnjavanja prijevremenog umirovljenja ili podizanja životne dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 67 godina već 2028. godine, deset godina prije nego što je bilo planirano. U Vladi po tom pitanju samo potvrđuju detalje koji su već iscurili u javnost, pa tako i onaj da će se u prijevremenu mirovinu sa 62 godine, te da će se za svaki mjesec koliko se ranije ide u mirovinu ona smanjivati za 0,3 posto, što za pet godina znači 18 posto manju mirovinu.

Porez na nekretnine

Osim da će od 2018. godine hrvatski građani plaćati i porez na nekretnine, te da će u toj prvoj fazi on tek zamijeniti komunalnu naknadu uz male dorade, a da će se od 2020. godine plaćati na vrijednost nekretnine, u Vladi nisu željeli otkriti hoće li se taj porez urediti na način na koji je predlagala SDP-ova Vlada, niti kolike će biti stope poreza.

Uz povećanje cijene dopunskog osiguranja i reformu hitne službe, u zdravstvu će se morati dogoditi i dodatne racionalizacije, poput spajanja ili ukidanja odjela u bolnicama, ali zasad se u Vladi ne spominje i mogućnost ukidanja pojedinih bolnica.

Nacionalni plan reformi sadrži, kako doznajemo, i plan konsolidacije javnih poduzeća, prema kojem će sve državne tvrtke morati imati srednjoročne planove, pa se tako ističe i da Hrvatska konačno mora imati strategiju u energetici jer je nedospustivo da se u četiri godine, što se događalo za vrijeme bivše Vlade u HEP-u, uprava mijenja čak tri puta. Kad je riječ o planovima za HEP, u Vladi ističu da je to strateška tvrtka i cilj je da HEP širi svoje poslovanje.