Vlada je na prošloj sjednici usvojila dodatak Nacionalnom planu oporavka i otpornosti i objavila je da to znači da će Hrvatska, uz bespovratnih 5,5 milijardi eura, zatražiti i 4,4 milijarde eura povoljnih zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost kako bi financirala dodatne projekte u energetici, obrazovanju, prometu, ali i obnovu na potresom pogođenim područjima.

Vlada je tek dan nakon sjednice, odnosno za vikend, objavila i dokument iz kojeg je vidljivo da Hrvatska neće samo tražiti 4,4 milijarde eura zajma, nego će se za pojedine projekte i reforme produljiti vrijeme u kojem će se odraditi određene faze tih projekta. Krajnji rok provedbe mora biti 2026. i tu Vlada nije mogla napraviti nikakve izmjene, niti produljiti rokove, ali je odgodila ili dodala određene faze unutar projekta, nerijetko u reformama koje su politički osjetljive.

Standardne mjere

Tako je u poglavlju koje se tiče učinkovite državne uprave koja se među ostalima temelji i na konačnom uređivanju plaća u javnom sektoru, za što je obećala i pripremila Zakon o plaćama te u NPPO-u najavila plaće prema učinku i ocjenjivanju ali i ukidanje petstotinjak dodataka i stotine koeficijenta, Vlada dodala međufazu koja znači dodatnu analizu i od novog sustava plaća zapravo neće biti ništa prije polovine sljedeće godine.

– Kako bi se pomoglo u definiranju i daljnjem razvoju reforme određivanja plaća u državnoj službi i javnim službama, predlaže se dodati novu ključnu etapu s pojedinostima iz podzakonskih akata koji će pratiti novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Koeficijenti za obračun plaća utvrdit će se nakon provedenog postupka vrednovanja radnih mjesta. Vrednovanjem radnih mjesta primjenom jedinstvenih standardnih mjerila osigurat će se provedba načela jednake plaće za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti i otkloniti dosadašnja praksa da radna mjesta na kojima se obavljaju isti ili slični poslovi, ali u različitim državnim tijelima ili javnim službama, budu različito plaćena, navodi Vlada u dodatku NPOO-a razloge za uvođenje međufaze. Ona bi, otkriva dokument, to trebala završiti u drugom tromjesečju sljedeće godine.

Vlada je od početka mandata najavljivala donošenje zakona o plaćama i nove uredbe o koeficijentima i dodacima, i iz godine u godinu u reformskim je dokumentima to odgađala, a sada joj za analizu posla na kojem radi već sedam godina treba dodatnih devet mjeseci.

Odgoda i Rimcu

U sljedeću godinu neće se tako ući s novim sustavom plaća, a s obzirom na političku osjetljivost tematike, to sugerira da će do drugog polugodišta 2024. godine završiti izbori ili će Vlada još jednom odgoditi tu etapu ili će dodati neku novu međufazu u NPOO-u. Rokovi provedbe pojedinih međufaza produljuju se i za projekt robotaksija u Zagrebu, koje bi trebala izraditi Rimac grupa, a objašnjenje je da se dugo čekalo zeleno svjetlo Europske komisije za taj projekt. I dok će s provedba projekta robotaksija i reforme plaća u javnom sektoru financirati bespovratnim novcem iz NPOO-a, Vlada dio zajma, točnije 12,8 milijuna eura planira iskoristiti za uspostavu Registra stanovništva, obitelji i kućanstva.

– Takav bi registar mogao biti vrlo koristan alat za višestruke svrhe u budućnosti, od pouzdanijeg popisa stanovništva do omogućavanja provjere prihoda i imovinskog stanja za potrebe kreiranja određenih socijalnih naknada, što bi moglo pomoći u poboljšanju njihove primjerenosti i ciljanja. To bi moglo povećati i učinkovitost u borbi protiv siromaštva i posljedično pomoći u povećanju učinkovitosti javne potrošnje. Također bi mogao pružiti nove mogućnosti u pogledu analize strukture državnih prihoda, navodi Vlada koristi novog registra.

LNG terminalu 728 milijuna

Iz novca koji dobije kroz zajam, Vlada planira financirati i povećanje kapaciteta LNG terminala i izgradnju plinovoda kojima će se plin s tog terminala transportirati prema drugim državama. Vlada tu na raspolaganju ima 290 milijuna iz programa REPover EU, ali je procjena da treba i dodatni novac. Tako će za terminal i plinovode ukupno utrošiti 728 milijuna eura. Za povećanje kapaciteta terminala s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metra godišnje potrebno je 40 milijuna eura, Preostali novac utrošit će se na izgradnju plinovoda.

Registar stanovništva do 2025.

Godinama je Hrvatska sve svoje porezne, socijalne i stambene politike radila, a da joj je nedostajao osnovni alat, odnosno registar stanovništva, a njegovu je izradu ove godine najavio ministar financija Marko Primorac. To da će se novac iz zajma EU-a koristiti za izradu registra zapravo znači da će troškove pokriti nacionalni proračun, a Hrvatska bi registar stanovništva trebala dobiti do kraja trećeg kvartala 2025.