ZAGREB – Vlada je u petak utvrdila prijedlog rebalansa proračuna za 2023. godinu kojim se ukupni prihodi očekuju u iznosu 26,6 milijardi eura te se povećavaju za milijardu i 700 milijuna eura, a ukupni rashodi povećavaju se za milijardu i 400 milijuna eura, odnosno na 28,1 milijardu eura.

Očekuje se manjak državnoga proračuna od 510 milijuna eura odnosno 0,7% BDP-a, prema metodologiji ESA.

Udio javnog duga u BDP-u u 2023. godini prema vladinoj prognozi smanjit će se za 5,8 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu te se spustiti na 62,6% BDP-a.

Inflacija potrošačkih cijena bi u 2023. godini trebala usporiti na 6,6%, sa 10,8% u prošloj godini.

Premijer Andrej Plenković rekao je u uvodu vladine sjednice da vlada rebalansom želi ispuniti političke obveze, među kojima su daljnja pomoć građanima, indeksacija mirovina, olakšavanje teškoća zbog energetske krize i obnova stradalih područja u potresima.

Vlada je projicirala realni rast BDP-a od 2,2% u ovoj godini, pri čemu bi izvoz roba i usluga trebao biti glavni pokretač rasta, u godini u kojoj se očekuje nastavak rasta broja zaposlenih te smanjenje stope nezaposlenosti.

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da rebalans nije rezultat izvanrednih i neočekivanih okolnosti, nego se donosi prije svega iz tehničkih razloga.

Što se tiče prihodne strane rebalansiranog proračuna, prihodi od poreza povećavaju se za 999 milijuna eura, od doprinosa za 297,4 milijuna eura, a od imovine za 312,7 milijuna eura, rekao je ministar financija

Od toga bi prihodi od poreza na dobit trebali porasti za 428,7 milijuna eura i iznositi 2 milijarde, što je prije svega rezultat povećanja prihoda od redovnog poreza na dobit, ali i jednokratnog dodatnog poreza na dobit.

Prihode od PDV-a vlada u prijedlogu rebalansiranog proračuna predviđa u iznosu od 9,6 milijardi eura, što je 537,1 milijun eura više u odnosu na originalni plan iz studenoga prošle godine. Prihod od PDV-a prema Primorčevim riječima trebali bi porasti prije svega na temelju osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera u naravi.

Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije povećava se za 2,7 milijuna eura (na 81 milijun eura), a ostali porezni prihodi povećavaju se za 30,6 milijuna eura, na dvije i pol milijarde eura.

Prihodi od doprinosa rastu za 297,4 milijuna eura, od imovine za 312,7 milijuna eura i iznose 629,2 milijuna eura, a rastu prije sve od više očekivanih prihoda od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu i jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.

Prihodi pod pomoći rastu za 15,2 milijuna eura i prema novom planu za 2023. iznose pet milijardi eura.

Što se tiče rashodne strane, povećava se za 1,4 milijarde eura te će rashodi iznositi 28,1 milijardu eura.

Rashodi financirani i iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 1,2 milijarde eura.

S osnove indeksacija mirovina rashodi se povećavaju za 350 milijuna eura, a za 240,7 milijuna eura veći su zbog četvrtog paketa mjera vlade, te za 178 milijuna eura zbog dodatnog novca za sanaciju štete od potresa. Za sustav socijalne skrbi izdvaja se 56 milijuna eura više nego u originalnom proračunu.

Za troškove arbitraže Ina-Mol vlada je u rebalansu osigurala 229,4 milijuna eura, modernizaciju željeznice 28,5, a za osiguravanje zaliha plina 20 milijuna eura.

Povećavaju se i rashodi koji se financiraju iz EU-a i ostalih izvora, za 185,3 milijuna eura što je prije svega rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti EU-a od 117,7 milijuna eura, rekao je Primorac.

Posvajanje djece

Ubuduće će se hrvatskim sudovima dostavljati strane sudske odluke o posvojenju djece, predlaže Vlada dopunom Zakona o međunarodnom privatnom pravu uređujući tako područje međudržavnog posvojenja djece iz trećih država.

“Dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu, u skladu sa preporukama Vrhovnog suda od 5. siječnja, dodatno se uređuje zakonodavni okvir u postupcima priznanja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece iz trećih zemalja koje nisu ugovornice Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem”, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica na sjednici Vlade u petak.

Usvajanjem dopuna zakona, koji je upućen u hitnu saborsku proceduru, povećat će se pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja, naglasio je, budući da će se tražiti dokaz o legalizaciji strane sudske odluke o posvajanju djeteta, a time se istodobno štiti i najbolji interes djeteta.

Regulira se i da posvojitelji moraju biti upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj kako bi se posebna pažnja posvetila dobrobiti djeteta.

Uvodi se i obveza suda da u priznavanju strane sudske odluke o međudržavnom posvojenju obavijesti nadležno ministarstvo.

“Time se osigurava podrška obiteljima nakon dolaska djeteta u Hrvatsku te praćenje njegove prilagodbe u posvojiteljskoj obitelji”, istaknuo je Malenica.

Na taj se način, zaključio je, povećava pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja iz trećih država koje nisu ugovornice Konvencije radi zaštite dobrobiti interesa djece.

Zakon o mirnom rješavanju sporova

U Sabor je upućen i konačni prijedlog zakona o mirnom rješavanju sporova (EU) kojem je cilj poticanje građana na rješavanje sporova mirnim putem.

“Medijacija kao postupak za stranke ima nekoliko prednosti jer je dobrovoljna brža i jeftinija. Stranke u postupku u bilo kojem trenutku imaju mogućnost prekinuti postupak i spor riješiti na sudu”, rekao je Malenica.

Uz to, želi se i ubrzati postupke te rasteretiti sudove od predmeta koji se mogu riješiti mirnim putem.

Novina je i osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova, kojem je osnivač država, sa sjedištem u Zagrebu i s podružnicama u Osijeku, Rijeci i Splitu.

To će biti javna ustanova koja će poticati mirenje, davati suglasnost institucijama za mirno rješavanje sporova, kao i suglasnost na programe edukacije za pojedine vrste mirnog rješenja sporova, provoditi samostalno ili u suradnji s ovlaštenim institucijama stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora, voditi Registar medijatora i registar institucija za medijaciju, objavljivati informacije o mirnom rješavanju sporova i na zahtjev stranaka imenovati medijatore.

Mirno rješavanje sporova predstavlja alternativu dugotrajnim sudskim postupcima, građanima osigurava pravnu sigurnost, postizanje dogovora u bržem i jeftinijem postupku, a građani će uz pomoć medijatora lakše, učinkovitije, brže dolaziti do rješenja, naglasio je ministar.

Nogometni kamp

Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) država je darovala građevinsko zemljište u Velikoj Gorici, površine oko 92 tisuće metara četvornih i vrijedno 4,2 milijuna eura, radi izgradnje sportskog rekreacijskog centra – nogometnog kampa.

HNS je podnio zahtjev za darovanjem kako bi se na njemu izgradila četiri nogometna igrališta, multifunkcionalna sportska dvorana s ugostiteljskim sadržajima za smještaj i prehranu sportaša i drugih korisnika kampa, a dužan je nekretninu privesti namjeni u roku od pet godina, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na sjednici Vlade u petak obrazlažući odluku.

Istaknuo je pritom da je Grad Velika Gorica jučer donio izmjene i dopune urbanističkog plana kojima je omogućeno da se na toj nekretnini izgradi nogometni kamp.

Sport je djelatnost od posebnog interesa za državu, naglasio je Bačić, a nogomet aktivnost koja doprinosi boljoj zdravstvenoj slici stanovništva Hrvatske te je najpopularniji sport koji trenira najveći broj djece.

Naveo je tako da je s krajem prošle godine u Hrvatskoj bilo registrirano 1446 nogometnih klubova sa 127.000 registriranih nogometašica i nogometaša.

Uz to, hrvatski nogomet i nogometna reprezentacija prepoznatljivi su hrvatski brend u svijetu i svojim iznimnim uspjesima znatno pridonese promidžbi Hrvatske, naveo je Bačić obrazlažući odluku.

“Želio bih zahvaliti na aktivnostima HNS-u, a posebno gradonačelniku Velike Gorice koji je vrlo promptno i brzo usuglasio sve potrebne akte na području grada Velike Gorice kako bi se ovaj projekt  mogao realizirati”, dodao je.