Vlada je sa sjednice u petak uputila u saborsku proceduru konačan prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit, koji donosi i određene izmjene u odnosu na nacrt zakona koji je bio u javnom savjetovanju.

Obveznici dodatnog poreza na dobit će prema vladinom prijedlogu, biti oni s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Plaćat će ga kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa, piše između ostalog u prijedlogu.

Koje su dorade izvršene u odnosu na provedeno javno savjetovanje?

Kako je rekao državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić, u odnosu na provedeno javno savjetovanje, radi pravičnijeg postavljanja zakonskog prijedloga, izvršene su i određene dorade.

Tako, što se tiče razdoblja koje prethodi utvrđivanju porezne osnovice, sada je propisano da se u izračun neće uzimati porezna razdoblja u kojima je ostvaren gubitak. Dakle, za četiri prethodne godine, ukoliko su u tri ostvareni pozitivni rezultati, uzimat će se to razdoblje od tri poslovne godine, a četvrta se neće uzimati.

Kada je riječ o izuzećima od oporezivanja, već ranije je najavljeno da se u obzir neće uzimati prihod i dobit koje je poduzetnik ostvario prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, a porezom neće biti obuhvaćeni ni poduzetnici kojima je 2022. prva godina poslovanja, kao ni poduzetnici koji okončavaju svoje poslovanje.

Također, definirano je da se prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za obveznika dodatnog poreza na dobit ili porezne osnovice neće uzimati prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika.

Tu su i prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, a povezanoj ako je prodana do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od njihova stjecanja, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma.

Nadalje, moći će se izuzeti i nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja, za koje se povećava osnovica poreza na dobit u prijavi poreza na dobit, stoji u prijedlogu zakona.

Također, obveznicima dodatnog poreza na dobit koji su stekli status korisnika poticajnih ulaganja, obveza dodatnog poreza na dobit će se umanjivati primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.

Kada je riječ o paušalnom plaćanju poreza po tonaži broda, naveo je Zrinušić, primjenjivat će se koeficijent na porast prihoda, razmjerno u odnosu na promatrano razdoblje, od 2018. do 2021. godine.

“U slučaju kada se utvrdi obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, porezna obveza će se utvrditi tako da se na utvrđenu godišnju obvezu poreza po tonaži broda primjeni koeficijent porasta dobiti utvrđene u računu dobiti i gubitka iz poreznog razdoblja u odnosu na prosjek prethodnih poreznih razdoblja koji se neće uvećavati za 20 posto”, piše u prijedlogu zakona.

Plenković: Solidarni doprinos koji će se distribuirati najugroženijima u hrvatskom društvu

Zrinušić je rekao da se zakon donosi slijedom primjene uredbe Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energenata, koja je predvidjela i uvođenje solidarnog doprinosa.

No, zbog strukture hrvatskog gospodarstva ne bi se mogla ostvariti svrha uredbe, s obzirom da je usmjerena na obveznike poreza na dobit u djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75 posto prometa.

“Dakle, obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u RH nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno ispunjavanje zadanog kriterija ostvarenog prometa”, piše u prijedlogu zakona.

Predsjednik vlade Andrej Plenković je u uvodnom dijelu sjednice vlade je poručio da dodatni porez nije nikakva kazna već doprinos solidarnosti, onih koji imaju najviše u ovoj krizi prema onima koji imaju najmanje.

“Sva sredstva, do zadnje lipe, koja se prikupe kroz ovaj porez bit će redistribuirana i transferirana onima koji su najranjiviji i najugroženiji u hrvatskom društvu”, istaknuo je predsjednik vlade.

Podsjetio je i da je porez jednokratan, apostrofiravši ovu vladu kao onu koja je prije svega usmjerena na porezno rasterećenje, što je, kako je rekao, dokazala kroz niz krugova porezne reforme.