Milanović je u utorak rekao da je odbio dati suglasnost, jer time štiti Hrvatsku od rata u Ukrajini kojemu se „ne nazire kraj”.  „Moja zadaća kao predsjednika, a to je po meni i zadaća svih hrvatskih državnih institucija, jest zaštititi Hrvatsku od rata, poduzeti sve mjere kako bi Hrvatska ostala izvan ratnih sukoba”, istaknuo je predsjednik, ujedno vrhovni zapovjednik vojske.


No, u Banskim dvorima kažu da bi uloga hrvatskih časnika bila primarno logistička potpora i koordinacija donacija opreme i sredstava za Ukrajinu i tvrde da nije predviđeno slanje hrvatskih vojnika u tu zemlju.


Po prijedlogu ministarstva obrane, do pet hrvatskih časnika bi u razdoblju od 2024. do 2026. otišlo u zapovjedništvo NATO-ove aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) u Wiesbaden u Njemačkoj.


“Zoran Milanović kontinuirano, već godinama, zastrašuje javnost da je namjera sudjelovanja u NATO-ovoj aktivnosti ‘slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu’ ili ‘uvlačenje Hrvatske u sukob s Rusijom'”, stoji u vladinu priopćenju.


“Hrvatskoj ne prijeti nikakvo uvlačenje u rat i Milanović je taj koji takvim potezima nepotrebno izlaže i dodatno izolira Hrvatsku na međunarodnoj sceni, rušeći njezin kredibilitet kao saveznice NATO-a”, dodaje se.


Nazivajući ga “nedosljednim i neiskrenim”, vlada kaže da je predsjednik bio na samitu NATO-a u Washingtonu u srpnju, usvojio Deklaraciju šefova država i vlada i nije se ogradio od osnivanja NSATU-a, a sada sprječava odlazak hrvatskih časnika u tu misiju.


U Banskim dvorima su usporedili to sa situacijom kada je Milanović nazivao ”izdajnikom” svakog onog koji glasa za pristupanje Švedske i Finske u NATO, da bi potom podržao njihovu kandidaturu.


“Hrvatska, članica NATO-a, Europske unije, europodručja i Schengena, nije nesvrstana niti neutralna država, već je dosljedna u poštovanju međunarodnog prava i osudi ruske agresije, koja je prouzročila ubijanje civila i razaranje ključne infrastrukture u Ukrajini, stoji u priopćenju.  “Za razliku od politike vlade, Milanović služi kao instrument za provođenje ruske propagande i slabi Hrvatsku poziciju kao saveznice u NATO-u”.


 


Odluku o pokretanju NATO-ove aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini donijele su države saveznice na Summitu NATO-a u Washingtonu u srpnju 2024. Na tom je sastanku Hrvatsku predstavljao Zoran Milanović, koji se tada mogao usprotiviti toj odluci, ali nije, napominju iz Vlade.


“Na summitu je zajedno s drugim šefovima država i vlada usvojio tekst Deklaracije, da bi onda na domaćoj sceni manipulativno iznosio drugačije stajalište. Dakle, bio je na Summitu u Washingtonu, usvojio zajednički tekst Deklaracije šefova država i vlada i u svom govoru se nije ogradio od osnivanja NATO-ove aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini”, piše u Vladinu priopćenju.