Umjesto jedinstvenog centra za naknade u centrima državne uprave, izgradit će se »virtualni centar« kroz koji će prolaziti naknade iz sustva socijalne skrbi, ali i dječji doplatak, naknada za vijeme nezaposlenosti, rodiljne i roditeljske potpore
ZAGREB – Vlada je u potpunosti odustala od osnivanja jedinstvenog centra za naknade (JCN), tijela koje je još lani trebalo početi raditi u skopu reforme sustava socijalne skrbi i preko kojeg je trebalo »prolaziti« 70-tak različitih naknada ne samo iz socijale. Da se od tog jedinstvenog tijela odustaje te će se umjesto njega nadograditi kompjuterski sustav socijalne skrbi SocSkrb te »pripremiti prijedlog izrade novih modula za izdavanje potvrda iz sustava socijalne zaštite u okviru servisa e-Građani« razvidno je iz Akcijskog plana unapređenja sustava socijalnih naknada za razdoblje 2017. do 2020. godine.
Jedinstveni centar za naknade koji bi funkcionirao u uredima državne uprave u županijama najavila je još SDP-ova koalicijska Vlada. Prošla i aktualna Vlada odgodile su njegovo »oživljavanje«, da bi se na kraju u potpunosti odustalo od tog tijela. Ranije odgode pravdane su nepripremljenošću ureda državne uprave, a sudeći prema Akcijskom planu oni uopće nemaju kapaciteta za taj posao. Naime, »analiza infrastrukturnih uvjete i ljudskih potencijala ureda državne uprave u županijama« pokazala je da ti uredi imaju neprilagođene prostorne uvjete i nedostaju im potrebni ljudski kapaciteti. Stoga je, kako se objašnjava, dogovoren novi koncept JCN-a, pri čemu će se u prvoj fazi administracija naknada i dalje odvijati u postojećim institucijama »uz uspostavu tehničkih pretpostavki za informacijsko povezivanje i razmjenu podataka kroz ‘virtualni centar’«. Tako će primjerice, naknadu za vrijeme nezaposlenosti i dalje administrirati Hrvatski zavod za zapošljavanje, dječji doplatak Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, »čiste« socijalne naknade Centri za socijalnu skrb, rodiljne i roditeljske potpore HZZO… Razmjena podataka između tih institucija polako će se uvoditi, a zapravo bi trebala saživjeti za tri godine.
U prvoj fazi »integracije praćenja socijalnih naknada« bile bi obuhvaćene zajamčena minimalna naknada, rodiljne i roditeljske potpore, doplatak za djecu te naknada za vrijeme nezaposlenosti. Nadogradnjom sustava SocSkrb stvorili bi se uvjeti da se kroz taj program, koji trenutno obuhvaća oko 600 tisuća korisnika, »provlače« i podaci koje Mirovinskog osiguranja, HZZ-a, HZZO-a. Primjerice, razmjena podataka o pravima na doplatak za djecu i rodiljne i roditeljske potpore između Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Mirovinskog osiguranja i HZZO-a krenut će na ljeto 2020. godine, s jedinicama lokalne, područne, odnosno regionalne samouprave podaci će se razmjenjivati tek koncem 2020. godine. Naime, na razini gradova, općina i županija ima oko tri tisuće naknada i programa socijalne zaštite. I one će doživjeti promjene jer kako navodi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u Akcijskom planu, na lokalnoj razini ima oko tri tisuće naknada i programa socijalne zaštite. A, iako se različito nazivaju nerijetko im je svrha ista te se mogu svesti na »nekoliko desetaka kategorija«.
Do kraja ove godine, pak, trebali bi biti stvoreni uvjeti za implementaciju servisa izdavanja potvrda iz sustava socijalne skrbi putem sustava e-Građani, a za dvije godine putem tog sustava moći će se podnositi zahtjevi za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, ali i za, primjerice, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, jednokratne naknade što su prava iz sustava socijane skrbi.