Foto Unsplash
Farmaceutskoj industriji se jednostavno ne isplati proizvoditi lijekove protiv bolova za djecu. Zdravstvena osiguranja plaćaju kompanijama 1,36 eura za bocu sirupa s paracetamolom.
povezane vijesti
U ljekarni u trgovačkom centru u Berlinu sve izgleda normalno. Kupci dolaze i odlaze. Često su tu roditelji koji trebaju lijekove protiv temperature i bolova za svoju djecu. Budući da najmlađi još ne mogu gutati tablete, za njih postoji sirup slatkog okusa koji sadrži aktivnu tvar paracetamol ili ibuprofen. Svake godine u Njemačkoj se proda više od deset milijuna pakiranja. Ali sada su police prazne, piše Deutsche Welle.
Sirupa s paracetamolom je već ponestajalo početkom godine, kaže apotekarka koja ne želi da joj se navodi ime. “U međuvremenu, sirup s ibuprofenom više nije dostupan, kao ni sprej od jedne velike tvrtke, a sve je veća nestašica i čepića za temperaturu.”
Izgledi da će se nešto uskoro poboljšati nisu dobri, dodaje. “U narudžbama za zimu već su nam u potpunosti otkazane sve narudžbe za dječje lijekove protiv bolova i temperature.”
Nedostatak sirovina
Berlinska ljekarna nije izoliran slučaj, uska grla u isporuci pogađaju cijelu Njemačku. Sve više očajnih roditelja se javlja na društvenim mrežama. Ako hladni oblozi ne snize temperaturu često je jedina opcija odlazak u bolnicu.
“Naravno da smo pitali tvrtke zašto ne mogu isporučiti”, kaže berlinska apotekarka. Kao razlozi navedeni su povećana potražnja i nedostatak sirovina. “A u međuvremenu je jedna tvrtka rekla da nedostaje papira i da zato nema ambalaže.”
Nakon ukidanja koronskih mjera poput obveze nošenja maski u proljeće je bilo mnogo djece s respiratornim bolestima i s povišenom temperaturom. Uz to, bilo je i gomilanja zaliha zbog “medijskih napisa o uskim grlima u isporuci”, ali i “kašnjenja isporuke raznih proizvođača ”.
Općenito, stanje u farmaceutskoj industriji je problematično, stoji u pisanom priopćenju Saveznog udruženja proizvođača lijekova. “Problemi u globalnim lancima opskrbe, kronični nedostatak kvalificiranih radnika i nedostatak osoblja povezan s koronom” također su zakomplicirali situaciju za proizvođače lijekova.
Radi se o novcu
Najvažniji razlog ipak je financijski. Farmaceutskoj industriji se jednostavno ne isplati proizvoditi lijekove protiv bolova za djecu. Zdravstvena osiguranja plaćaju kompanijama 1,36 eura za bocu sirupa s paracetamolom. Ovaj iznos nije povećavan deset godina. “Brzi rast troškova proizvodnje lijekova s jedne strane, te zamrznute cijene maloprodaje s druge razlog su da se kod proizvodnje lijekova kao što su paracetamol sirupi posluje s gubitkom”, žali se Andreas Burkhardt, generalni direktor farmaceutske tvrtke Teva. “Niti jedna tvrtka ne može to dugoročno pratiti.”
Sa svojom markom lijekova Ratiopharm, Teva je posljednji veliki proizvođač tog sirupa za djecu u Njemačkoj. Prije dvanaest godina bilo ih je jedanaest. Otkako je u svibnju jedan drugi veliki proizvođač zaustavio proizvodnju, Ratiopharm mora pokriti 90 posto potražnje. No, to se ne može ostvariti. Stoga je firma otkazala neke narudžbe za zimu. Razlog: “Neočekivana i naglo povećana potražnja na tržištu” i “kašnjenja isporuke naših proizvođača sastojaka”.
Napetost na tržištu
Što se događa kada važni lijekovi više nisu dostupni pokazalo se početkom godine u vezi s lijekom za rak dojke tamoksifenom. To je lijek za koji nema zamjene i koji je hitno potreban teškim bolesnicima. I tu je došlo do problema u opskrbi jer su se proizvođači povukli iz proizvodnje navodeći kao razlog prevelike troškove.
U veljači je intervenirao Savezni institut za lijekove i medicinske uređaje (BfArM) i naložio da se zbog hitnog stanja lijekovi koji sadrže tamoksifen sada mogu uvoziti i koristiti iz inozemstva bez njemačke licence. Time, međutim, problem nije riješen – u drugoj polovici 2022. se očekuje ponovna nestašica.
Prema navodima BfArM-a, trenutno ima više od 260 lijekova s kojima u Njemačkoj ima problema oko isporuke. Tu spadaju uobičajeni antibiotici, lijekovi za štitnjaču, lijekovi za smanjenje krvnog pritiska, ali i lijekovi koji su hitno potrebni u bolnicama. U nekim slučajevima ljekarne mogu same miješati lijekove – ali za to im trebaju osnovne sirovine.
“Tim osnovnim sirovinama se trguje na globalnoj razini i često postoji samo nekoliko proizvođača pojedinog aktivnog sastojka, uglavnom u Aziji. Ako postoji problem u tvornici u Kini, na primjer, ili neka zemlja uvede zabranu izvoza, tada su mnogi proizvođači naknadno time pogođeni”, objašnjava Ursula Sellering iz Savezne unije njemačkih udruga farmaceuta.
“Ako ljekarna ima zalihe, može i sama proizvesti sirup protiv povišene temperature”, kaže Sellering. Ali “izrada lijekova dugo traje, a i u ljekarnama nedostaje kvalificiranih radnika.”
A onda su tu i troškovi. Iz ljekarni koje same rade sirup protiv groznice poručuju da bi, kad bi se uračunale sirovine, troškovi osoblja i trud, jednu bočicu moralo naplatiti 20 eura.
Farmaceutska industrija traži veće cijene
Generalni direktor Teve Burkhardt smatra da je problem u prvom redu politički. “Sustavni pritisak na troškove” mora se ublažiti, “posebno za kritične lijekove koje proizvodi samo nekoliko proizvođača”.
Ugovori prema kojima zdravstveno osiguranje isplaćuje samo fiksne iznose morali bi biti stavljeni izvan snage barem dok se više firmi ponovno ne uključi u proizvodnju i opskrbu tržišta.
Prema sadašnjim planovima Ministarstva zdravstva, to, međutim, nije na vidiku. Planira se produljenje statusa quo – do 2026. godine.
