ZAGREB – Vlada je iz Nacionalnog plana reformi za 2020. godinu uspjela provesti 72 posto najavljenih mjera do travnja ove godine, što znači da je za 28 posto mjera probila rok.

O ispunjavanju programa reformi, koje je donijela sama Vlada, što znači da je ona odredila i rokove, izvijestio je potpredsjednik Vlade Zdravko Marić navodeći da je od 75 mjera ispunjeno njih 49, da ih je pet pred ispunjenjem, što znači da je odrađeno 72 posto mjera iz reformskog programa. Marić tvrdi i da su još bolji rezultati postignuti kad je u pitanju napredak u provedbi mjera za postizanje ciljeva strategije Europa 2020, jer je provedeno 77 posto mjera.

No, Vladino izvješće o ispunjavanju mjera pokazuje da su među 28 posto onih koje nisu provedene u roku uglavnom one mjere koje su i u ranijim programima probile rokove, pa su se tako našle u Vladinom lanjskom Programu reformi. Nije to nevažno s obzirom na to da je dobar dio tih mjera našao svoje mjesto i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, pa će o njihovom provođenju ovisiti i povlačenje 6,3 milijarde eura bespovratnog novca iz europskog mehanizma »EU Sljedeće generacije«.

Javno savjetovanje

Uz to uglavnom je riječ o područjima u kojima Hrvatska ionako teško ostvaruje napredak, pa za ispunjavanje Plana za oporavak i otpornost nije optimistično saznanje da neke mjere, koje se sele iz godine u godinu, nisu pokrenute čak ni na razini donošenja načelnih strategija, a da se o provođenju tih strategija i ne govori.

Tako je Vlada već trebala donijeti nacionalni strateški dokument u području borbe protiv korupcije, ali to se još nije dogodilo nego Vlada u izvješću navodi da je strategija izrađena i upućena na interno savjetovanje članovima Savjeta za sprječavanje korupcije, prije nego ode u javno savjetovanje. Novi rok je lipanj, pa će i javno savjetovanje i donošenje tog strateškog dokumenta na Vladi ići prilično brzo ako se on želi ispoštovati. Za kašnjenje pojedinih mjera za administrativno i parafiskalno opterećenje građana i gospodarstva u Vladi su kao razlog naveli pandemiju, a za dio mjera koje bi trebale donijeti promjene u državnoj upravi samo su naveli nove, kasnije rokove, koji su u skladu s onima što su istaknuti i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Na jučerašnjoj sjednici Vlada je dala suglasnost za novo kreditno zaduženje Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ) kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 19,5 milijuna eura radi pokrića operativnih troškova zagrebačke Zračne luke »Franjo Tuđman«.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver objasnio je da je ozbiljno ugrožen kontinuitet operacija u zagrebačkoj zračnoj luci zbog negativnih učinaka pandemije u zrakoplovnoj industriji.
Zajam MZLZ-u
– U 2020. je ta luka zabilježila veliki pad prometa, od 73 posto, i pad prihoda od 58 milijuna eura. Koncesionar provodi mjere uštede i racionalizacije poslovanja, a kako bi se nosio s posljedicama ove krize i prebrodio nove prometne okolnosti, uspio je ishoditi suglasnost svih svojih postojećih zajmodavaca u ishođenju novog kreditnog zaduženja kod EBRD-a, jednog od postojećih i najvećih zajmodavca u projektu. Glavna svrha toga je pokriće operativnih troškova zračne luke, rekao je Bilaver.

U Vladinom obrazloženju stoji još i to da su poteškoće koje je stvorila pandemija u zračnoj luci uspjeli prevladati i odgađanjem plaćanja koncesijske naknade i korištenjem potpora za očuvanje radnih mjesta. Prema uvjetima zajma zabranjena je raspodjela dobiti dioničarima, kao i otplata duga koncesionara prema dioničarima, a riječ je o 38,5 milijuna eura za razdoblje od 2020. do 2022. prema modelu refinanciranja, sve dok su predložena obrtna kreditna sredstva dostupna ili neplaćena.

U obrazloženju svoje odluke Vlada se poziva na taj uvjet zajma, ali i na opće stanje zrakoplovne industrije iz koje dolaze dva dioničara koncesionara – Aéroports de Paris Management i TAV Airports, kao i to da je jedan od dioničara Viadukt d.d. u stečaju.

– Očekivani oporavak zračnog prometa nije se dogodio tijekom 2020. godine niti se isto očekuje u 2021. godini, barem ne na značajnijoj razini. Negativni učinci pandemije COVID-19 su i dalje vrlo prisutni u zrakoplovnoj industriji i kontinuitet operacija u Zračnoj luci »Franjo Tuđman« ozbiljno je ugrožen. Kako bi se nosio s posljedicama ove krize te prebrodio nove prometne okolnosti i tako izbjegao bilo kakve predstečajne uvjete s kojima bi se koncesionar mogao suočiti u dugotrajnoj krizi, koncesionar je uspio ishoditi suglasnost svih svojih postojećih zajmodavaca o ishođenju novog zajma u iznosu od 19,5 milijuna eura, stoji još u Vladinom obrazloženju.