ZAGREB – Dokapitalizacija HEP-a, kojom bi država trebala pokriti trošak koji je HEP imao zbog provođenja antiinflacijskih mjera, odnosno prodaje energenta ispod tržišne cijene, koštat će 900 milijuna eura. Odluku o dokapitalizaciji i rokovima u kojima će se ona odvijati trebala bi donijeti Vlada na današnjoj sjednici, najavio je to jučer premijer Andrej Plenković na Hrvatskom radiju u emisiji »A sada Vlada«.

– Najprije se ide s 400 milijuna eura dioničarskog zajma, a zatim s još 500 milijuna eura koji se odnose na dokapitalizaciju. Cijeli se proces vodi uz komunikaciju s Europskom komisijom, objasnio je Plenković. S obzirom na to da je dokapitalizacija HEP-a svojevrsna potpora tom poduzeću, država će morati dobiti odobrenje Europske komisije za svoje poteze. Razlog je to zbog kojeg se zasad, u prvom koraku, ide na model dioničarskog zajma, kako bi se HEP-u osigurao svježi kapital, jer je trošak mjera protiv energetske krize za tu kompaniju već dosad oko 900 milijuna eura.

Nužno odmah

Dioničarski zajam od 400 milijuna eura država će, kao jedini dioničar, isplatiti u dvije tranše, prvih 60 posto, odnosno 240 milijuna eura, HEP bi trebao dobiti uskoro, a preostalih 160 milijuna eura početkom druge polovice godine. Kasnije će se tih 400 milijuna eura, koje su HEP-u očito nužni odmah kako bi mogao normalno poslovati, kroz dokapitalizaciju unijeti u temeljni kapital, kao i dodatnih 500 milijuna eura. Nominalno temeljni kapital HEP-a vrijedan je 2,62 milijarde eura, a jedini vlasnik te kompanije je država. Budući da će država jedina sudjelovati u dokapitalizaciji te kompanije, struktura vlasništva se neće mijenjati. To je jučer, još jednom, zajamčio i premijer Andrej Plenković.

– Poruka koja je jasna – HEP kao glavna nacionalna energetska kompanija ostat će i dalje snažan, stabilan, u stopostotnom državnom vlasništvu. Bez ikakve privatizacije, poručio je Plenković.

Slao je on i ranije takve poruke, pa je tako i kod predstavljanja mjera, odgovarajući na pitanje hoće li dokapitalizacija možda značiti i privatizaciju HEP-a, odgovorio da se to neće dogoditi, »da bi bio lud da ide privatizirati HEP« i da ne zna nikoga tko bi to učinio.

No, ništa od toga nije »umirilo« oporbu, pa je nekoliko klubova i zastupnika jučer iz Sabora, uz napomenu da država mora preuzeti trošak koji je Vlada svojim mjerama uzrokovala HEP-u, ipak naglasilo da se uz dokapitalizaciju nikako ne smije dogoditi i privatizacija HEP-a.

Rast cijena

Bez obzira na probleme u poslovanju koje HEP trenutno ima zbog troška mjera i činjenicu da i prije krize ta kompanija nije krenula u ulaganja koja su bila nužna i logična, interesa za privatizaciju HEP-a bi sigurno bilo, a tvrtke koje nisu imale troškove antiinflacijskih mjera za to sigurno novca imaju, jer su baš u energetskom sektoru i zabilježeni najveći profiti u protekloj godini.

U Hrvatskoj je Vlada, svojim odlukama o zadržavanju cijena struje i plina, većinu troška prelila na HEP, pa će sada kroz dokapitalizaciju taj trošak prenijeti na proračun, a na pitanje može li Vlada nešto učiniti da ne rastu cijene prehrambenih proizvoda, premijer je odgovorio da je uvjeren da je Vlada učinila sve.

– Plin, struja, naftni derivati… Cilj mene kao premijera bio je u prvom redu da opskrba energentima ni u jednom trenutku ne dođe u pitanje te da cijena energenata bude priuštiva svima. Ima li prostora da se u lancu proizvođač – dobavljač – trgovine nešto učini u smislu društvene odgovornosti, da se ne gleda samo na vlastitu dobit? Hoću da kroz krizu prođemo svi skupa, a ne da neki nemaju ništa, a da drugi zarađuju puno. Zato očekujemo od svih da se ponašaju odgovorno i da pri formiranju cijena uzmu u obzir kontekst krize u kojoj živimo, rekao je Plenković. Slični ili isti takvi apeli dosad po pitanju ostalih proizvoda i usluga nisu dali rezultate, iako je država i za gospodarstvo osigurala cijene struje i plina ispod tržišnih.