ZAGREB – Ross Geller za život zarađuje kao palentolog i više nego išta i ikoga voli dinosaure. Da je tome tako, zna svatko tko je pogledao makar jednu epizodu serije »Prijatelji«. Da je Ross Geller od jučer jamačno iznimno sretan i ponosan jer Lijepe Naše ima, zna samo onaj tko se već jučer odvažio krenuti na stranice Vladina e-savjetovanja. Jer tamo je Rješenje o proglašavanju fosila dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode, što ga donosi za fosile dinosaura nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a sve na temelju članka 160. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode.
Čini se i to kako smo se činjenice da smo »svi mi od dinosaura nastali«, ako ne sjetili prvi put, onda to konačno nekim rješenjem priznali.

Vladajućoj stranci na tome treba odati priznanje, baš kao što se sada valja plašiti da će se i opet naći društvo što će se upinjati dokazati da fosili ne dokazuju ništa, a ponajmanje onu školsku priču o nastanku ljudske vrste. Usmjeriti se, ipak, valja na rješenje u kojem se otkrivaju neke važne stvari, a sve da bi se javnost upozorila kako se s fosilima dinosaura, ako ikada na koji nagazite pa ga još i prepoznate, nije za igrati.

Ne uništavati, ne krasti

Rješenjem se tako ističe da su fosili dinosaura na 23 nalazišta u Republici Hrvatskoj (mahom u Istri, te po jedan na Hvaru, Biokovu i Dugom Otoku op. a.) značajni zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda, obrazovnog i znanstvenog značaja. Ističe se da je zabranjeno uništavati zaštićene fosile dinosaura te provoditi zahvate i/ili radnje koji mogu dovesti do oštećenja zaštićenih fosila dinosaura i njihovih nalazišta. A zabranjeno je i zaštićene fosile dinosaura uzimati iz prirode i/ili izvoziti te istraživati nalazišta bez dopuštenja ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.

Ima toga u rješenju još, recimo ono da se detaljni podaci o lokalitetima nalazišta fosila dinosaura čuvaju u ministarstvu nadležnom za zaštitu prirode, što se čini i logično da ne bi baš svatko u potragu za fosilima. Zatim ono da se zaštićeni fosili dinosaura čuvaju na mjestu nalaza, a ako ih nije moguće zaštiti na nalazištu dopuštenjem ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, daju se na čuvanje pravnoj ili fizičkoj osobi koja će osigurati njihovu stručnu zaštitu. A tu je i članak koji kaže da zaštićenim fosilima dinosaura i njihovim nalazištima upravljaju mjesno nadležne javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode.

Gornje i jura, i kreda

Što se komentara na rješenje tiče, za sada se nije javio za komentar nitko, pa ni Ross Geller. Ima vremena, jer savjetovanje o ovom rješenju otvoreno je do 3. ožujka. Poticaj raspravi što stremi čim boljem zakonskom okviru, bez sumnje daju podaci iz obrazloženja rješenja koji otkrivaju važne stvari, prije svega onu da je područje Republike Hrvatske dio paleogeografske jedinice Jadransko-dinaridske karbonatne platforme. »Tijekom razdoblja jure i krede na karbonatnoj platformi dolazi do okopnjavanja, odnosno postojali su takvi ekološki uvjeti koji su omogućili opstanak i razvoj dinosaurskih populacija. Populacije dinosaura koje su naseljavale ova područja specifične su po morfologiji i dimenzijama fosilnih otisaka stopala te po kostima koje se razlikuju od istodobnih nalaza iz ostalih dijelova svijeta. Nalazi otisaka stopala upućuju na prisutnost sauropodnih, teropodnih i ornitopodnih dinosaura. Fosilni otisci i kosti očuvani su u mezozojskim naslagama vapnenca. Najstariji nalazi otisaka datiraju iz razdoblja gornje jure, a najmlađi iz gornje krede«, lijepo piše u rješenju.

Svijetla budućnost

Inače, prvi nalaz na području Republike Hrvatske datira iz 1925. godine, kada je A. Bachofen–Echtna na Velikom Brijunu uočio njihove tragove. Zadnji nalazi datiraju iz 2011., nalazište Brbiščica na Dugom Otoku. Na području Nacionalnog parka »Brijuni« do danas su otkrivena četiri nalazišta. Najveće i stratigrafski najstarije poznato nalazište u ovom dijelu Europe otkriveno je u kamenolomu »Kirmenjak« gdje je pronađen 971 otisak od kojih 161 tvore 23 staze kretanja.

Sve to vodi prema zaključku »kako je pronalazak fosila dinosaura na području Hrvatske moguć, ali očuvanost takvih nalaza mala«. Konstatira se da je većina nalazišta fosila dinosaura u nas loše očuvana. Nalazišta ugrožavaju autokampovi, ronilački turizam, iskapanja i miniranja u kamenolomima… Nasreću, kad već dinosauri nisu bili neke sreće, barem fosile dinosaura u Hrvatskoj za nekih mjesec dana čeka svijetla budućnost. Svijetla budućnost i, nema sumnje, neki zgodan i prigodan retro tvit nadležnog ministra Tomislava Ćorića.