ZAGREB – Uhićenje 13 dužnosnika, visokih državnih službenika i čelnika javnih poduzeća zbog sumnje da su pogodovali tvrtki C.E.M.P koja ima vjetroelektranu Krš- Pađene pored Knina izazvala je lavinu optužbi koje svaki dan bivši ministri, nekadašnji stranački kolege ili koalicijski partneri izriču jedni na račun drugih, ili na račun svojih nasljednika u resornim ministarstvima, tvrdeći da se spomenutoj kompaniji pogoduje već godinama i da su odluke koje su išle u prilog tvrtki C.E.M.P zapravo donesene na puno višoj razini od pomoćnika ministra ili državnih tajnika.

Tako nekadašnji potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić izravno optužuje svog nasljednika i nekadašnjeg stranačkog kolegu Ivana Vrdoljaka da je vjetroelektranama s kojima su potpisani ugovori posljednjeg dana 2013. godine dao milijardu kuna državnih poticaja više nego što bi to država bila dužna dati da su se ugovori potpisali dan kasnije kad su poticaji sniženi.

Slaven Dobrović, Mostov ministar energetike i zaštite okoliša stavlja to isto Vrdoljaku na teret, ali i njemu i Vladi Zorana Milanovića spočitava da je, bez ikakve stručne podloge, podigla poticajne kvote za vjetar s 400 na 744 MW,a da je istovremeno sunčevu energiju ostavila na sramotno niskih 50 MW. Uz to on optužuje i svog nasljednika, aktualnog ministra energetike i zaštite okoliša Tomislava Ćorića da je, kad je u pitanju C.E.M.P potpisao rješenje koje nisu htjele potpisati stručne službe i koje je »investitoru spasilo mogućnost uživanja u velikoj nezasluženoj zaradi, a Hrvatsku je izložilo ne samo skupljoj struji nego i kazni zbog nepoštivanja Direktive o staništima«.

Vrdoljak pak odgovara da je čudno da »Čačić u izjavama ne spomene da je upravo mojom odlukom o vjetroelektranama državi i građanima ušteđeno oko sedam milijardi kuna, dok je on istodobno branio kvote kojima bi se taj iznos doslovno bacio u vjetar«. Vrdoljak ističe i da neće više govoriti na tu temu i nudi linkove na odluke Vlade o vjetroelektranama te napominje da se nakon njega izmijenilo još pet šest ministara.

Austrijski projekt

U tom se moru međusobnih optužbi u kojima svi brane svoje odluke, a napadaju odluke onih koji su došli nakon njih i nije najlakše snaći, ali srećom većina odluka, koju spominju ljudi koji su godinama donosili odluke, nalazi se na mrežnim stranicama Vlade ili drugih institucija, pa ih je moguće pronaći koliko god, neke od njih, skrivene bile.

Projekt vjetroelektrane kod Knina, originalno je austrijski još iz 2003. godine, ali ga je 2012. godine preuzela tvrtka Lager. Te godine Vlada je u dva navrata donijela i odluke o poticajima koje se dobivaju po kWh isporučene energije iz takvih postrojenja. Tako je oba puta, i u svibnju i listopadu odlučeno da će se za energiju iz vjetroelektrane isplaćivati poticajna cijena od 0,72 kune po kWh. Do svibnja je ona bila 0,65 lipa.

Na sjednici održanoj 31. listopada tadašnji je potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić govoreći o tome da je cilj proizvodnja 1.200 MW iz vjetroelektrana kazao i to da se mora razmišljati o smanjenju poticajne cijene, ako se već povećavaju kvote, pa tako i onome što građani i gospodarstvo plaćaju kako bi se priskrbio novac za poticaje. Podsjetio je i da je Vlada još u lipnju donijela odluku da se u listopadu donosi novi tarifni sustav za sljedeću godinu te da će se u njemu ubuduće voditi računa da se poticaji smanjuju kako se smanjuje cijena investicija.

Novi tarifni sustav

To se i dogodilo 31. listopada 2013. godine kada je na prijedlog tadašnjeg ministra Vrdoljaka, koji je naslijedio Čačića, donesen novi tarifni sustav u kojem je za energiju iz vjetroelektrana određena referentna cijena, odnosno tržišna cijena. Taj je sustav stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine, a dan ranije su potpisani ugovori s proizvođačima, među njima i s C.E.M.P-om po kojem je njima i dalje zagarantirana poticajna cijena od 0,72 kune po kWh. Od 1. siječnja referentna je cijena bila 0,53 kune.

Činjenica je da je u trenutku potpisivanja ugovora doista vrijedio taj tarifni sustav, onaj koji je Vlada donijela na Čačićev prijedlog, ali na pitanje je li to argument u Vrdoljakovu korist Čačić odgovara da nikakvi ugovori nisu potpisani u njegovo vrijeme i da se i s ovim ugovorima trebalo sačekati dok na snagu ne stupi nova tarifa, dakle samo jedan dan.

– Činjenica je da su ugovori potpisani dan prije novog, nižeg tarifnog sustava, činjenica je da je državi tako izbijeno milijardu kuna. Sve drugo je zamagljivanje i pokušaji da se s tog važnog detalja skrene pažnja. Činjenica je i da je meni vlasnik Lagera Miljenko Bašić prijetio kad sam progovorio o tome da su ugovori potpisani dan prije promjene tarife, što sam i prijavio zagrebačkoj policiji. Pa ne bi mi valjda prijetio da sam mu pogodovao, ističe Čačić.

Opomena Komisije

Nedavno je i Europska komisija priopćila da od Hrvatske traži da poboljša svoju primjenu Direktive o staništima što se tiče procjene utjecaja projekata vjetroelektrana na područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Komisija je Hrvatskoj uputila službenu opomenu, nakon čega Hrvatska ima četiri mjeseca da ukloni nedostatke koje je utvrdila Komisija. Na naše pitanje što je glavna primjedba EK-a i tiče li se vjetroelektrane Krš-Pađene, iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike odgovaraju da se »komunikacija između stručnih tijela Europske komisije i Ministarstva ne može dovoditi u vezu s istražnim postupcima koji su u tijeku vezano za razvoj projekta vjetroelektrane Krš -Pađene«.

Tvrde da se radi o službenoj razmjeni podataka između Europske komisije i Ministarstva što je uobičajena procedura kada Komisija, u ovom slučaju temeljem pritužbe, provjerava usklađenost nacionalnoga zakonodavstva i njegove primjene s europskim propisima.

Iz Ministarstva energetike i zaštite okoliša najavljuju da će stručne službe Ministarstva pripremiti i proslijediti Europskoj komisiji dokumentaciju koja je bila temeljem za donošenje odluka kako bi se moglo utvrditi ima li uopće elemenata za pripremu obrazloženog mišljenja što je postupak koji prethodi eventualnoj prijavi za povredu europskog prava.

– U navedenom dokumentu Republici Hrvatskoj se ne nalaže da ispravi nepravilnosti u zadanom roku, već joj se daje rok da se očituje na iznesene primjedbe, poručuju iz Ministarstva.