ZAGREB – Sve manje djece u Europi ima osiguranu pravodobnu zdravstvenu skrb, a zdravstvene usluge su im sve nedostupnije, kažu najnoviji podaci Eurostata.

Isto tako, sve više djece u Europi suočava se s manjkom dentalnih usluga.

Hrvatska je, na sreću, među europskim državama koje su zasad najmanje pogođene ovim problemima, no i dalje mnoga djeca ne mogu na vrijeme do liječnika.

U 2021. godini, 3,6 posto djece u dobi do 16 godina nije imalo pristup pravodobnoj zdravstvenoj skrbi, što je značajan rast u odnosu na posljednje izvješće iz 2017. godine, kad je takve djece bilo 1,6 posto.

Udio djece koja nisu primila odgovarajuću zdravstvenu skrb bio je i viši u kućanstvima s jednom odraslom osobom, čak 5,3 posto, dok je u kućanstvima s dvije ili više odrasle osobe bilo 3,4 posto takve djece.

U Hrvatskoj je njihov postotak trostruko niži, ispod jedan posto, no i to je previše s obzirom na to da sva djeca imaju pravo na besplatno zdravstveno osiguranje do svoje 18. godine. Ako se uzme u obzir posljednji popis stanovništva, proizlazi da više od 6.000 djece u Hrvatskoj ima problema s dostupnošću zdravstvenih usluga.

Najviši je udio djece koja nisu dobila pravodobnu zdravstvenu uslugu zabilježen u Poljskoj, čak 7,3 posto, a zatim u Latviji (6,4 posto). Probleme s pristupom zdravstvenoj skrbi u značajnom su postotku imala i djeca u Mađarskoj i Rumunjskoj (4,7 posto) te u Španjolskoj (4,6 posto). Najbolja je situacija u Austriji, gdje zdravstveni sustav ne uspijeva odgovoriti na probleme 0,3 posto djece te Luksemburgu (0,4 posto). U toj skupini su i Hrvatska (0,9 posto) te Malta, Litva i Cipar (1,5 posto).

Još je više djece koja imaju problema s pristupom dentalnoj skrbi, čak 4,4 posto, a taj se udio u posljednjih pet godina više nego udvostručio. U 2021. godini stanje s dentalnom skrbi u samo 11 država članica bilo je iznad EU prosjeka. I u ovom slučaju, više je djece s dostupnošću dentalne skrbi bilo u obiteljima s jednom odraslom osobom, čak 7,1 posto, dok je u kućanstvima s dvije ili više odraslih osoba bilo oko četiri posto takve djece. U Hrvatskoj ih je zabilježeno samo 0,8 posto.

Među državama gdje visok postotak djece ne prima odgovarajuću dentalnu skrb najlošije stoji Latvija sa 7,7 posto takve djece, zatim Španjolska (7,1 posto), Mađarska (7 posto) i Slovenija (6,8 posto). Na dnu ljestvice, uz Hrvatsku, su i Luksemburg (0,6 posto), Švedska (1,1 posto) te Austrija i Italija (1,2 posto).