U zdravstvenom resoru od Nove godine trebale bi se dogoditi značajne promjene, prelaskom općih i županijskih bolnica pod državnu kapu. O tome kakvi će biti rezultati tog njegovog poteza s obzirom na skore parlamentarne izbore, kao i zaokretu prema preventivnim sistematskim pregledima u koje polaže velike nade u pogledu održivosti zdravstvenog sustava, razgovarali smo s ministrom zdravstva, Vilijem Berošem.

Kako tumačite tako loš odaziv građana na preventivne preglede? Očito našim građanima zdravlje nije na visokom mjestu prioriteta, ili je možda riječ o strahu od loših nalaza?

– Pilot-projektom preventivnih zdravstvenih pregleda željeli smo testirati različite modele provedbe da bismo iznjedrili najbolji za nacionalne preglede. Pilot-projekt je potvrdio naša predviđanja zdravstvenog stanja naših građana, posebno onih koji ne idu redovito svojim liječnicima niti kontroliraju zdravstveno stanje. U toj fazi od broja onih koji su se odazvali na pregled bili su nam važniji rezultati koje smo dobili na temelju tog uzorka u pet naših županija.

Ciljeve preventivnih zdravstvenih pregleda u fazi pilot-projekta smo ostvarili. Pokazalo se da dvije trećine pregledanih građana ima zdravstvene probleme – od hipertenzije, povećanih razina kolesterola, šećera, prekomjerne debljine, štetnog utjecaja pušenja i alkohola na zdravstveno stanje. Ti rezultati su bili odlučujući da ova Vlada i zdravstvena administracija pokrene preventivne zdravstvene preglede na razini cijele Hrvatske kako bi u konačnici unaprijedila zdravlje i kvalitetu življenja naših građana.

Zdravstvena pismenost

Koliko bi se građana, po nekom optimalnom planu, trebalo odazvati na sistematske preglede u idućoj godini? Koliko ih je u ciljanim skupinama?

– Naš primarni cilj je da se na preventivne zdravstvene preglede odazivaju žene i muškarci od 40 godina naviše, dakle populacija od 40 i više godina koja je i najviše izložena zdravstvenim rizicima i najugroženija zbog brzog ritma života, izloženosti stresu kako na poslu tako i u privatnom životu, a s druge strane vrlo rijetko posjećuje svoje liječnike radi kontrole zdravstvenog stanja.

Naravno da ćemo vremenom ove preglede širiti i na druge skupine građana, kako se budu stvarali uvjeti u zdravstvenom sustavu, ali i razvijala svijest samih građana da je njihovo zdravlje prije svega u njihovim rukama.

Usporedo s dobivanjem slike zdravstvenog stanja pojedinaca i ukupno nacije, ovakvom dinamikom pregleda poboljšat ćemo i zdravstvene navike samih građana i zdravstvenu pismenost naših ljudi, čime ćemo se po kvaliteti života, zdravlju i dugovječnosti približavati razvijenijim zemljama u Europskoj uniji.

Više preventive trebalo bi, osim boljeg zdravlja nacije, donijeti uštedu zdravstvenom sustavu, jer sistematski pregledi znače raniju terapiju i manje komplikacija. Postoji li računica o tome koliko se uvođenjem sistematskih pregleda, kroz nekih 10 godina recimo, može postići u financijskom smislu?

– Nema zdravstvenog sustava u svijetu koji ima dovoljno novca u odnosu na potrebe i želje osiguranika, ali i liječnika. Zato ni ja ne volim govoriti o uštedama u zdravstvu, jer na zdravlju se ne smije i ne može štedjeti, ali moramo i možemo itekako paziti kako ćemo trošiti ono što imamo za tu svrhu.

Racionalno i usmjereno prema onome što nam je najvažnije. Iskustva drugih zemalja, ali i znanja koja mi imamo, govore da svaki euro uložen u preventivu ostavlja osjetno više eura u zdravstvenom proračunu koje, umjesto u liječenje onih kod kojih se kasno otkrije bolest, možemo usmjeriti u prevenciju, kvalitetniji zdravstveni sustav, nove uređaje i lijekove, bolje stanje u bolnicama za pacijente i još bolje uvjete rada za liječnike i sve druge zdravstvene djelatnike.

Posebno je znakovit zaključak posljednje neovisne studije McKinsey da prevencijom u razdoblju od 10 godina možemo postići više od 70 posto učinka u poboljšanju zdravlja stanovništva, a dugoročna projekcija studije ukazuje na smanjenje opterećenja bolestima u Hrvatskoj za 34 posto i devet milijardi eura dodatnog godišnjeg BDP-a zbog zdravijeg stanja nacije. To je računica kojoj težimo.

I to će se pokazivati opravdanim ulaganjima iz godine u godinu. Uostalom, svakome je jasno da ako čovjek zbog bolesti više ne živi normalno, ne radi, ne doprinosi sebi i zajednici, već trpi fizički, psihički i materijalno, nesretan je i on, njegova obitelj i okolina, a puno toga se može preduhitriti preventivnim pregledima, ranijim dijagnozama i pravodobnim počecima liječenja. Nije visoka matematika. Kada imate zdravlje, onda ćete imati i sve drugo.

Liste čekanja

Obećali ste liste čekanja do kraja godine smanjiti na 270 dana. To je ambiciozan plan, koji osim pojačanim radom bolnica planirate realizirati i smjernicama za dijagnostičke pretrage. To znači da će se reducirati pretjerano slanje pacijenata na CT i magnete?

– Naravno, svjestan sam da to pitanje nije od jučer niti da se to može riješiti brzo i bezbolno. Ono što kao ministar mogu jest upogoniti sve raspoložive kapacitete u javnim i privatnim ustanovama da pacijentima, posebno onima kojima je vrijeme presudan čimbenik, omogućimo što je moguće raniju dostupnost pregledima i liječenju. Mi još uvijek imamo duže liste čekanja nego što su potrebe pacijenata, posebno za one pacijente kojima je vrijeme presudan čimbenik.

Ministarstvo zdravstva se u okviru reformske mjere optimizacije vremena za dijagnostičko liječenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti obvezalo do kraja godine skratiti liste čekanja na dijagnostičke postupke do prosječno 270 dana, što nam je sada u fokusu.

Državni tajnik Silvio Bašić vodi Radnu skupinu Ministarstva zdravstva i HZZO-a koje u koordinaciji s ravnateljima KBC-a, kliničkih i općih bolnica radi na optimiziranju listi čekanja za sve dijagnostičke preglede.

U sklopu zakonskih i financijskih mogućnosti, Ministarstvo zdravstva s HZZO-om traži načine za ugovaranje novih termina kako u javnim, ali i u privatnim ustanovama jer naša je zadaća pacijentima omogućiti odgovarajuću i pravovremenu zdravstvenu zaštitu.

I to je jedan od reformskih iskoraka koje radimo pod sloganom da je pacijent u središtu, a da nam je zdravlje prvo. Bez takvih nastojanja i poteza ovo bi bile samo prazne riječi. Ovdje nije samo riječ o obećanjima, već osjećaju dužnosti, moralne i političke odgovornosti da to učinimo.

Koliko je danas nalaza uredno, i što to govori o našim liječnicima koji pacijente šalju na tolike pretrage?

– O tome koji su pregledi i pretrage potrebni kojem pacijentu ne odlučujem ni ja kao ministar, niti ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, već liječnici primarne zdravstvene zaštite i specijalisti.

Moramo vjerovati u njihovu stručnost i namjeru da za pacijente osiguraju sve što je potrebno za uspješno liječenje. Upravo struka izrađuje kliničke smjernice za upućivanje na dijagnostičke pretrage.

Isto tako, informatičkim objedinjavanjem sustava i osiguranjem dostupnosti zdravstvenog kartona svakog pacijenta liječnicima na različitim razinama, od obiteljske medicine do specijalista u bolnicama, izbjeći će se bespotrebno ponavljanje pretraga, trošenje vremena pacijenata i liječnika s jedne, te novca zdravstvenog proračuna s druge strane. Znamo što nam je činiti, ali za to je potrebno vrijeme, ali i istinska zajednička potpora pacijenata i liječnika.

Naravno i javnosti, jer ako svaki korak koji poduzimamo odmah na početku bude izložen neutemeljenim kritikama, opstrukcijama, političkim podmetanjima… onda ćemo svi skupa i dalje tapkati u mjestu.

Proces javne nabave

Onkološki bolesnici, s druge strane, ovise o uređajima za zračenje koji su zastarjeli, učestalo se kvare, a o njima ovisi kvaliteta liječenja. Zbog čega se na natječaj za nabavu novih linearnih akceleratora toliko čeka? Kad će oni uopće proraditi?

– Onkološkim bolesnicima osiguravamo prioritete u dijagnostici i liječenju. Naravno da je broj uređaja, njihovo tehničko stanje, kao i broj liječnika i tehničara koji čine timove, limitirajući čimbenik.

Uskoro nam dolazi veći broj novih suvremenih uređaja za onkološke pacijente, a za koju je iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurano 85 milijuna eura. Radi se o najvećoj i najznačajnijoj nabavi ove vrste opreme ikad!

To znači i veći broj postupaka koji ćemo moći provoditi, ali i kvalitetniji tretmani. I ja bih volio da neke stvari idu brže, ali postoje zakonska pravila u postupcima javne nabave, nimalo jednostavni postupci u korištenju sredstava iz europskih fondova i sve to smo dužni ispoštovati.

To nije izgovor, to je realnost, kao i u drugim zemljama koje su provodile slične postupke nabave. No, ono što me raduje, da su ti procesi u završnoj fazi, te ćemo sve završiti u predviđenim rokovima.

Proces javne nabave za pet bolnica je završen i temeljem izvršnih odluka o odabiru, Ministarstvo zdravstva će u narednim danima pristupiti ishođenju odluka Vlade Republike Hrvatske i sklapanju ugovora s odabranim ponuditeljima.

Vremensko-kadrovski normativi koje ste donijeli ozbiljno su naljutili liječnike, koji su očekivali da će se na temelju toga bolje organizirati rad u bolnicama i naručivanje pacijenata. Zašto ste donijeli neobvezujući dokument, koji se u praksi i ne mora provoditi?

– Ti isti liječnici koji se ljute uskladiti vremenske normative postavili su zahtjeve da vremenske normative uskladimo s aktualnim potrebama pacijenata kao i procesima u zdravstvenom sustavu. Stoga u suradnji s prijedlozima stručnih društava, ova Vlada i zdravstvena administracija donijela je Plan i programa mjera zdravstvene zaštite koji predstavlja okvirni raspon vremena pružanja zdravstvene skrbi liječnika s ciljem pružanja prilagođene zdravstvene skrbi svakom pojedinom pacijentu.

Naime, optimalan prosječan broj provedenih postupaka po oglednom timu ponajviše ovisi o kompleksnosti zdravstvenog stanja pacijenta i liječničkoj procjeni. Drugim riječima, Plan i program mjera zdravstvene zaštite kao dokument govori odnosno obuhvaća sve što hrvatska medicina danas pruža i daje na raspolaganje svojim građanima.

To smo i ostvarili nastavno na usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima omogućujemo pravno uporište za dodatnu usmjerenost liječnika prema pacijentu kojeg je nužno staviti u središte zdravstvenog sustava, što je i glavni cilj sveobuhvatne reforme zdravstvenog sustava.

Problem s ugovaranjem specijalizacija još uvijek nije riješen, a mladi se liječnici i dalje žale na »robovlasničke« ugovore teške i po 100.000 eura. Kakvo rješenje imate za to?

– Stručne službe su te koje razgovaraju i spremaju temelje za rješavanje ovog pitanja. Razgovaraju s predstavnicima HLK-a i Inicijative mladih liječnika te postoje naznake rješavanja ovog pitanja. Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti je put kojim se moramo kretati, a u rad će biti uključeni i predstavnici Komore i Inicijative.

Potrebno je samo odlučiti hoće li one ići u hitnu ili redovnu saborsku proceduru. Potrebno je dodatno razjasniti da su ugovori potrebni da bi zdravstvene ustanove mogle upravljati ljudskim resursima.

Nije moguće da ova država prvo budućim liječnicima financira da završe medicinski fakultet pa onda financira da završe specijalizaciju, jednu u trajanju šest godina, drugu u trajanju četiri do pet godina, pa ti liječnici sutra otputuju u neku drugu razvijenu zapadnu europsku ili drugu zemlju i kažu hrvatskim pacijentima – hvala i doviđenja!

Prijevremeni prekid rada i odlazak specijalizanta iz zdravstvene ustanove nije samo financijski gubitak za tu ustanovu, već je puno veći problem zbog narušavanja dostupnosti zdravstvene zaštite za građane na tom području i to u periodu najmanje pet godina koliko je potrebno za završetak nove specijalizacije.

Drugi važan pravac očuvanja dostupnosti zdravstvene skrbi u svim dijelovima Hrvatske je i aktivnost lokalne zajednice u dodatnom motiviranju liječnika u manje atraktivne sredine. S tim izazovom se susreće cijela Europa koja potiče dolazak liječnika u manje atraktivna područja nizom pogodnosti, od dodatnih financijskih stimulacija, rješavanjem stambenog pitanja, ispunjavanja preduvjeta za ostale članove obitelji poput zapošljavanja supružnika do osiguravanja mjesta u vrtiću i drugih benefita.

U Hrvatskoj imamo niz pozitivnih primjera lokalnih samouprava koje osiguravaju desetke tisuća eura bonusa i rješavaju stambena pitanja dolaskom mladih liječnička u manje sredine čime se pokazuje održivost takvih modela zapošljavanja.

Ujedno na razini Ministarstva zdravstva učinjeno je niz reformskih iskoraka, a jedan od njih je financiranje 922 specijalizacija putem europskih mehanizama, i to za pet deficitarnih specijalizacija – obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i opstetriciju, klinička radiologiju i hitnu medicinu, vrijednosti 130 milijuna eura.

Zdravlje je prvo

S početkom iduće godine na snagu stupaju zdravstveni zakoni, kreće dugo čekana reforma, sve bolnice prelaze u ruke države. Hoće li biti nekih brzo vidljivih rezultata?

– Mi reformu zdravstvenog sustava već naveliko provodimo. Preduvjeti su za neke poteze bile promjene u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju što je učinjeno.

Reformski iskorak je i objedinjavanje javne nabave za uređaje, opremu, potrošne materijale i lijekove koje smo provodili i provodimo za veći dio zdravstvenih ustanova u cijeloj Hrvatskoj. Rezultat su, kako ste maloprije u pitanju rekli uštede, a ja bih to nazvao racionalnijim korištenjem financijskih sredstava zdravstvenog proračuna.

Od iduće godine preuzet ćemo upravljanje županijskim i gradskim bolnicama kako bismo mogli prilagođavati javni zdravstveni sustav stvarnim potrebama naših građana i pacijenata u pojedinim dijelovima zemlje.

Mrežu i organizaciju bolnica smo naslijedili, nismo javni zdravstveni sustav usklađivali s velikim demografskim promjenama koje se događaju u zadnjih dva – tri desetljeća. Pokrenutom reformom zdravstva i zakonskim izmjenama i dopunama usklađujemo Mrežu s postojećom demografskom slikom i realnim zdravstvenim potrebama pacijenata, ali i promjenom načina i metodologije liječenja koji ide u korak s velikim napretkom dijagnostike, dnevnih bolnica i jednodnevne kirurgije.

Sada to moramo činiti i zato je važno da objedinimo upravljanje svih bolnica, osim specijalnih, kako bismo organizaciju, tehničke, financijske i kadrovske potencijale koristili onako kako je potrebno našim pacijentima, a zaposlenicima stvarali što bolje uvjete rada. Stalo nam je da pacijenti budu zadovoljni, a djelatnici iz zdravstvenog sustava ne traže bolje uvjete izvan naše zemlje. Jedno bez drugoga ne može.

Ulazimo u izbornu godinu, što je velik izazov za vašu reformu. Mnoge su reforme dosad zaustavljene nakon izbora. Kakva će biti sudbina ove?

– Iduća godina na političkom planu nam nosi tri izbora, od parlamentarnih, europskih do predsjedničkih. Mi smo reformu zdravstvenog sustava započeli već ranije, provodimo mnoge aktivnosti koje sam naveo i nastavit ćemo tim smjerom i još jačim tempom.

Izbori neće i nemaju razloga usporavati ili odgađati neke planirane reformske mjere. Dapače, puno je razloga da našim građanima u sljedećem razdoblju pokažemo sposobnost sadašnje Vlade i Ministarstva zdravstva da ostvarujemo obećano.

Uostalom, pogledajte rezultate u obnovi bolnica od posljedica potresa, u nabavkama nove opreme za zdravstvene ustanove širom Hrvatske, racionalizaciji financija objedinjenim javnim nabavama, ugovaranju hitne helikopterske službe, uspostavi flote brzih brodica pomorske hitne medicinske službe, revitalizaciji Imunološkog zavoda, da ne nabrajam dalje.

Politički protivnici će, unatoč svim našim postignućima, i dalje pričati svoje, ali zaboravljaju da je zdravlje važno svim građanima, da sve što radimo koristi i njima.

Mi ostajemo dosljedni svojoj maksimi da je zdravlje prvo i okretanju preventivnoj medicini kako bismo građanima i pacijentima osigurali što bolju i kvalitetniju uslugu te da istodobno vodimo brigu o svim zaposlenicima u zdravstvenom sustavu. Najvažnije nam je što o svemu misle i kažu građani. Izbori su jedna od tih prigoda.

Slučaj Budak

Slučaj Line Budak ponovno je u fokusu javnosti nakon što je pučka pravobraniteljica utvrdila da su joj prekršena prava. Vi pak tvrdite da je bolnica sve odradila kako treba. Ipak, dogodilo se da onkološka bolesnica sedam mjeseci nije znala za pozitivan nalaz, nije li to znak da u sustavu nešto ne štima i da to treba mijenjati?

– Pučkoj pravobraniteljici, koja se opetovano obratila Ministarstvu zdravstva i KBC-u Sestre milosrdnice vezano uz slučaj pacijentice Line Budak, i mi i bolnica smo poslali odgovore na sva njena pitanja, uključujući i izvješće KBC Sestre milosrdnice o učinjenim dopunama u procedurama oko obavještavanja pacijenata u svezi preuzimanja liječničkih nalaza.

Prihvaćeni su neki od prijedloga pravobraniteljice o poboljšanju komunikacije zdravstvenih ustanova s pacijentima, pojašnjenjima u protokolima i uputama za pacijente u određenim situacijama. Ono što je najvažnije, pacijentici Budak pružaju se medicinski postupci liječenja u Kliničkoj bolnici Dubrava, a još važnije je da pacijentica Lina Budak jako hvali svoje liječenje i odnos liječnika i medicinskog osoblja.

Zato su mi, u najmanju ruku, čudne njene javne oštre kritike cijelog zdravstvenog sustava, jer je i KB Dubrava, koju naveliko hvali, dio hrvatskog javnog zdravstvenog sustava. Ono što se proljetos događalo u Klinici za tumore oko nalaza pacijentice Line Budak već je ravnatelj bolnice u više navrata razjasnio i potkrijepio medicinskom dokumentacijom.

O tome se očitovala i Klinika za tumore kao i matična bolnica KBC Sestre milosrdnice i u odnosu na tada iznesene činjenice i ocjene nema nikakvih promjena. Ravnatelj bolnice tvrdi da su gospođi Budak, kao i svakom pacijentu KBC-a Sestre milosrdnice, dane jasne i neupitne upute. Ono što je najvažnije jest uspješno liječenje i što prije izlječenje. Vjerujem da će to uspješno ostvariti u KB Dubrava, gdje se ona osjeća zadovoljno.