Europska unija temelji se na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti, kaže dekanica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić, zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca. Međutim, rat, pandemija i ekonomska kriza štete tim vrijednostima.

Koliko su u današnjoj situaciji vrijednosti na kojima se temelji Europska unija ugrožene?

– Živimo u vrlo izazovnim vremenima, u to nema nikakve sumnje. Rat u Ukrajini, energetska kriza, globalna klimatska kriza, kriza hrane… Svaka od tih kriza pojedinačno može naštetiti temeljnim vrijednostima EU-a, a sve zajedno mogu dovesti do vrlo ozbiljne i široke krize u samom EU-u. U recentnim velikim krizama, poput one imigrantske, čini se da je Unija vrlo brzo odustala od nekih svojih temeljnih vrijednosti poput slobode kretanja. Čak su i države članice Schengena zatvorile svoje granice, neke i na vrlo grubi način – bodljikavom i žilet-žicom. Iako sporazum iz Schengena dopušta privremeno zatvaranje granica iz razloga sigurnosti, države članice nisu se pridržavale ni razloga ni najduljeg propisanog roka od dvije godine. Svi se s pravom pitamo kako će reagirati na nove izazove – hoće li prevladati nacionalni interesi ili zajednička europska politika. Izbjeglička kriza otkrila je slabost još jedne od temeljnih vrijednosti EU-a – vladavine prava! To načelo sadrži jamstvo i za ostale temeljne vrijednosti, jer bi trebalo osigurati jednaku i bezuvjetnu primjenu prava u odnosu na sve subjekte, javne i privatne. Vladavina prava doprinosi povjerenju građana u vlast i institucije očekujući da će ih zaštititi od onih koji ne poštuju zakone. No, svjedoci smo kršenja toga načela. Primjerice, u jeku izbjegličke krize bili smo svjedoci da su se mnoge države oglušile na dogovor o prihvatu određenih kvota izbjeglica iako su to bile dužne učiniti. Rubne države EU-a ostavljene su da se same nose s ogromnim izbjegličkim valom, solidarnost nije prevladala. Pandemija je dala svoj doprinos – tko će prije nabaviti lijek, tko će prije doći na red za cijepljenje, imaju li svi jednaka ograničenja u kretanju i druženju na partyjima ili klubovima u skladu s propisima na snazi? Boris Johnson platio je svoje »COVID partyje« gubitkom mjesta premijera, posjetitelji naših zavičajnih klubova i konoba nisu snosili nikakve političke sankcije.

Vesna Crnić-Grotić / Snimio VEDRAN KARUZA

Pozitivan primjer

Spomenuli ste vladavinu prava i narušeno povjerenje građana u institucije?

– Načelo vladavine prava jako je narušeno još jednom prečesto prisutnom pojavom – korupcijom javne vlasti, o čemu bi i Hrvatska imala što reći, a to dovodi do problema povjerenja građana u institucije, kako nacionalne tako i europske. Povlašteni položaj tzv. elita – financijskih i/ili političkih – dakle, ljudi koji imaju i koji mogu ono što drugi ne mogu utječe na osjećaj napuštenosti i isključenosti, a to pomaže onima koji rade protiv temeljnih vrijednosti EU-a. Gubitak povjerenja građana u javnu vlast, osobito u pravosuđe, u najširem smislu, od policije i tužiteljstva do najviših sudova, ali i šire od toga, čini građane podložnima nedemokratskim utjecajima koji će ostvarivati bodove na širenju straha (od virusa, cjepiva, 5G mreža, migranata, žena…) i nuđenju brzih iako nedemokratskih rješenja koji ne prezaju ni od otvorenog poziva na ksenofobiju i rasnu diskriminaciju. Nužno je stoga da javne vlasti poštuju načelo vladavine prava i djeluju u skladu s demokratskim standardima. Visoka razina demokratičnosti i inkluzivnosti pomoći će u jačanju povjerenja građana u institucije države i EU.

Postoji li u EU-u konsenzus oko određivanja sadržaja temeljnih vrijednosti?

– Države članice su u najvećoj mjeri svjesne sadržaja vrijednosti EU-a, ali postoje neka odstupanja u pojedinim članicama. Upravo svjedočimo mjerama Europske komisije prema Mađarskoj zbog narušavanja temeljnih vrijednosti glede neovisnosti pravosuđa ili medija, ali i neopravdanog trošenja europskih fondova. Poljska je također članica koja ima problema sa sličnim pitanjima. Osim toga, u obje države čini se da postoji problem poštovanja reproduktivnih prava žena ili LGBTQ zajednice.

Primjenjuju li se one i u odlukama koje se svakodnevno, na razini EU-a, donose?

– Uz sve moguće probleme nemojmo ipak smetnuti s uma da je Unija pozitivan primjer u svijetu glede poštovanja temeljnih ljudskih prava, demokracije, zaštite okoliša itd. Vrijednost EU-a, po meni, jest u tome da nastoji očuvati to svoje »prvo mjesto«, osobito u uvjetima kriza. Lako je biti dobar u dobrome, ali, kako kaže poslovica, »na muci se poznaju junaci«. U tom smislu treba podržavati institucije Unije kada traže sporazum i konsenzus država članica oko pristupa svim teškim pitanjima. U pandemiji, primjerice, doprinos EU-a proizvodnji i distribuciji cjepiva bio je od ogromne važnosti, osobito za manje države kao što je naša. U predstojećoj energetskoj krizi Unija bi također trebala »podmetnuti leđa« i pomoći državama u prevladavanju nestašica energenata.

Alati za »discipliniranje«

Nije li EU najprije ekonomska integracija, a onda tek integracija nekih drugih vrijednosti?

– Ponekad mi se čini da bi se države morale periodično podsjećati na sve benefite koje imaju od članstva u EU-u. Ne slažem se s nekim mišljenjima da je to prije svega izvor novca, koji država članica mora uzeti. Naprotiv, članstvo u Uniji, ako se prihvati bona fide, dakle, u dobroj vjeri, nosi i niz društvenih koristi građanima. Ako samo pogledam iz meni bliske perspektive obrazovanja i znanosti, vidimo da se pruža velik broj mogućnosti i znanstvenicima i studentima da ostvare međunarodnu suradnju i razmjenjuju iskustva i svoje rezultate.

Članstvo u Uniji, ako se prihvati bona fide, dakle, u dobroj vjeri, nosi i niz društvenih koristi građanima – Vesna Crnić-Grotić / Snimio V. KARUZARIJEKA, 23. 09. 2022. – dekanica, Pravni fakultet prof.dr. Vesna Crnic Grotic SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Ipak, nije li se EU našao u situaciji da te druge vrijednosti, kao što je nediskriminacija, mora štititi novcem? Imamo primjer odbijanja financiranja projekata EU novcem poljskim zajednicama koje diskriminiraju LGTB zajednicu?

– EU ima, naravno, financijske mehanizme, ali ne zaboravimo i na Europski sud u Luksemburgu koji također ima alate za »discipliniranje« članica. No, s druge strane, Unija nije nadležna za sva pitanja, samo za ona prenesena sporazumom država u skladu s načelom supsidijarnosti. EU nije »super-država«! Možda problem leži u osnovnoj ideji europskog udruživanja, a to je da su države dobrovoljno željele i prihvatile članstvo Unije pa ona nije uvijek spremna da nekoga mora prisiljavati da poštuje temeljna pravila. Kada slušamo neke govore mađarskog premijera ili njegova poljskog kolege, pitate se zašto uopće ostaju članice EU-a, ako im je toliko mrsko poštovati njezina pravila.

U Europi postoje i dvije velike skupine dijametralno oprečnih stavova, čiji su nosioci okarakterizirani kao eurofili ili euroskeptici, a mnogobrojna istraživanja javnog mnijenja potvrđuju da podrška integriranju Europe s vremena na vrijeme oscilira. Na koji način zaštiti europske vrijednosti i koji su izazovi pred EU-om?

– Mislim da je prirodno da u svakom društvu postoje različita gledišta na sva pitanja, pa i na pitanje europskih integracija. Odgovorni političari usmjeravat će svoja društva k onim vrijednostima koje su povoljne za što veći broj građana, ali ima uvijek i onih koji prednost daju svojim kratkoročnim i isključivim ciljevima. Pogledajte primjer Brexita i način na koji je britansko društvo dovedeno u zabludu, zapravo, da je izvor svih njihovih problema članstvo u EU-u. Ono što se ne smije dopustiti, međutim, je da političke rasprave dovedu do diskriminacije, govora mržnje pa i nasilja, a sve drugo spada u demokraciju.