Preko 31,7 milijuna putnika krstarilo je lani na velikim brodovima za kružna putovanja, popularno zvanim kruzerima. To je rast od 7 posto u odnosu na 2019., a prema najavama Međunarodnog udruženja kruzing kompanija (CLIA) do 2027. broj putnika na kruzerima doseći će čak 40 milijuna. Prema podacima CLIA-e, snažna potražnja i daljnji rast bilježi se i ove godine, a najveći rast putnika bilježi se s tržišta Brazila, Italije i Velike Britanije.

Globalni prihod

Sva ostala tržišta općenito su se vratila na razine slične 2019. Ipak, najveći broj putnika na kruzerima je iz SAD-a, gotovo 17 milijuna, što je za 2,7 milijuna putnika više nego 2019. Kina se, pak, ponovno otvorila u rujnu prošle godine, međutim, to nije bilo dovoljno za vraćanje statusa najjačeg tržišta za kruzing industriju. Što se tiče destinacija, Karibi nastavljaju biti najposjećeniji na svijetu s gotovo milijun novih posjetitelja na kruzerima u 2023. u odnosu na 2019. Ostala odredišta s najvećim postotkom povećanja broja putnika na kruzerima su Mediteran, koji je lani rastao za čak 23 posto prema 2019., odnosno dobio 1,1 milijun putnika te došao na ukupno 5,5 milijuna putnika koji su destinaciju oplovili na nekom od kruzera, potom, zapadna obala Sjeverne Amerike, Južna Amerika i Aljaska. Ipak, u CLIA-i ističu kako krstarenja čine trenutno samo 2 posto putovanja i turizma. Isto tako su lani donijela oko 138 milijardi dolara prihoda na globalnoj razini, podržavajući 1,2 milijuna radnih mjesta diljem svijeta i 43 milijarde dolara u plaćama. Osim toga, industrija ima 301.000 zaposlenih, a ako se tome pridruže radna mjesta povezana s kruzingom, dakle, ona u lukama i ona koja podržavaju krstarenja, riječ je, kažu u udruženju, o nekih 1,2 milijuna radnih mjesta.

Sve je više ljubitelja odmora na plovećim gradovima / Foto DUŠKO MARUŠIĆ ČIČI

Da su se i Hrvati vratili krstarenjima, potvrđuju i u turističkim agencijama. Tamara Černeka, direktorica turističke agencije Arriva Travel iz Rijeke, kazala je kako se brojke povećavaju čak i u ljetnim mjesecima. Top destinacije su zapadni Mediteran te grčki otoci.

– Rekla bih da u kruzingu više nema klasične sezone, već putnici krstare tijekom čitave godine tako da već sada imamo dosta rezervacija za krstarenja oko Božića i Nove godine, ali i za školske praznike u veljači. Naime, s obzirom i na sve toplije zime, putnici se javljaju radi putovanja na neke drugačije destinacije, ne sam snijeg, a to uključuje i krstarenja. A ovog ljeta smo doista imali velik rast putnika, s obzirom na to da su cijene bile više nego prihvatljive. Sa svim taksama se krstarenje može naći već za oko 900-1.000 eura po osobi, a riječ je o punom pansionu, ali i činjenici da se radi o brodovima koji imaju svu moguću animaciju i doista brojne sadržaje, kazala je Černeka navodeći i primjer aranžmana za grčke otoke od 750 eura koji je u sedam dana krstarenja uključivao i obilazak Mikonosa te Santorinija. Inače, putnici koji, primjerice, idu na ukrcaj u Barcelonu, sve više koriste priliku da direktnim aviolinijama dođu na destinaciju ukrcaja.

Niskotarifne linije

– Jednostavno su se granice pomakle jer ima sve više direktnih niskotarifnih avionskih linija iz naših gradova, pojasnila je sugovornica istaknuvši kako ustvari imaju velik broj putnika povratnika. Najavila je i kako, primjerice, u studenom imaju turu s polaskom iz Trsta ili Splita do Istanbula, od 10 dana po cijeni od 917 eura po osobi.

Sve popularnija, iako još uvijek ne kao ona morska, su i krstarenja rijekama. Domaći putnici u pravilu krstare Dunavom prema Rumunjskoj ili prema Beču, a specifičnost je ovih krstarenja što nisu klasična kružna putovanja, već je ukrcaj u jednoj destinaciji, a iskrcaj u drugoj. Dakle, putnik se ne vraća u luku polaska što samu logistiku oko putovanja malo komplicira. Inače, neke kompanije ove godine zbog manje potražnje nisu dale mogućnost ukrcaja u Osijeku i Vukovaru.

U agenciji Svijet krstarenja, specijaliziranoj upravo za segment kruzinga, također su potvrdili jak rast broja putnika ove godine.

Mirna Šabani, voditeljica poslovnice ove agencije, kazala je, naime, kako je nakon COVID-19 trebalo nekih godinu i pol dana da se tržište stabilizira.

– Od prošle godine je oporavak krenuo i to vrlo strmom uzlaznom putanjom. Brojke su stvarno jako dobre, Hrvati se jesu vratili krstarenjima, čak mogu reći i puno više u odnosu na vrijeme prije pandemije. S obzirom na to da su krstarenja dostupna tijekom čitave godine na različitim destinacijama, tako je i broj putnika dobro raspoređen tijekom cijele godine. Za ovo ljeto smo imali iznenađujuće puno upita s obzirom na to da naši sugrađani tradicionalno teže odmoru na Jadranu. Zimi su, pak, atraktivni Dubai, Perzijski zaljev, Karibi, Južna Amerika. Uvijek možemo putnicima naći ono što žele. S obzirom na to da je ponuda jako velika, posljednjih godina brodovi se ubrzano grade, i to u nikad većem broju. A i putnici koji nam jednom odu na krstarenje, u pravilu se u 90 posto slučajeva vraćaju. Imamo i puno grupnih putovanja za one koji žele i takvu podršku putovanju. Dakle, krstarenja su definitivno već neko vrijeme ponovo »in«, kazala je Šabani.

Hrvatski putnici se od lani mogu ukrcati na krstarenje i u Splitu jer je MSC Cruises prepoznao priliku te ponudio i Split kao luku ukrcaja. Naravno, riječ je o puno manjem broju kabina, jer nema infrastrukture da se u Splitu napuni cijeli brod, ali mogućnost da se ukrcaju u ovoj luci, zainteresirala je mnoge hrvatske ljubitelje odmora na plovećim gradovima. U pravilu su ipak glavne ukrcajne luke za istočni Mediteran – Trst i Venecija, a za zapadni Mediteran – Genova i Savona, eventualno Rim ili Barcelona zbog direktnih aviolinija.