Vladavina prava u Europskoj uniji nastavila se pogoršavati i tijekom prošle 2023. godine jer su vlade država članica dodatno oslabile legalnu i demokratsku kontrolu javnosti i građana prema nositeljima političke moći, generalni je zaključak u novoobjavljenom izvještaju mreže europskih nevladinih organizacija Liberties – Unije građanskih sloboda za Europu.

Organizacija sa sjedištem u Berlinu i prisustvom u Bruxellesu temeljem prikupljenih informacija od partnerskih organizacija u 18 zemalja članica EU-a zaključuje da su u značajnom porastu trendovi ograničavanja prava na dosad neupitne mirne prosvjede. Takve se restrikcije selektivno primjenjuju i to nauštrb prosvjednih aktivnosti u vezi s klimatskim promjenama te na prosvjede podrške Palestini na ulicama europskih metropola.

Bez napretka

Hrvatska je u prošloj godini u odnosu na 2022. pretežito stagnirala u vladavini prava koja se tiču funkcioniranja pravosudnog sustava, otpornosti na korupciju, razvoja civilnog društva i ljudskih prava, a i dalje je prisutna dominacija vlade kao izvršne vlasti nad parlamentom. U odnosu na trendove bez napretka evidentan je pad vladavine prava koja se tiče medijskih sloboda, prije svega štetnih izmjena Kaznenog zakona, famoznog lex AP, koje kriminaliziraju izvore informacija od javnog interesa, navodi se u izvještaju. Isti je zaključak, da će se njime dokrajčiti neovisno novinarstvo, objavljen i u ranijem godišnjem izvješću Vijeća Europe. No, unatoč upozorenjima saborska većina ipak je izglasala sporne izmjene Kaznenog zakona. Nacionalni dokument o vladavini prava za Hrvatsku izradili su partneri europske mreže Centar za mirovne studije (CMS) i Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL.

– U Hrvatskoj i dalje postoje značajni izazovi u raznim područjima, a posebna zabrinutost je u području pravosuđa, sve lošijem odnosu prema medijskim slobodama i raširenom korupcijom na visokim i niskim razinama vlasti. Zapažen je mali ili nikakav napredak u područjima kao što su trodioba vlasti, stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva i rješavanje sustavnih pitanja ljudskih prava. Procjena u području pravosuđa ukazuje na stagnaciju. Predložene izmjene i dopune Kaznenog zakona ugrožavaju slobodu izražavanja time što potencijalno kriminaliziraju informiranje javnosti o kaznenim predmetima. Napadi na novinare su i dalje kontinuirani, uz visoku učestalost strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP tužbe). Napori u borbi protiv SLAPP tužbi i osiguranje transparentne i pravedne raspodjela državnog oglašavanja u medijima doživjeli su minimalan napredak od objave izvještaja Europske komisije o vladavini prava 2023. godine. Slično tome, antikorupcijske mjere su stagnirale, bez napretka u uspostavljanju jasnih kriterija ili izmjena relevantnog zakonodavstva, među ostalim i Zakona o kaznenom postupku (ZKP) i Zakona o USKOK-u, ističe se u izvještaju.

Neovisne istrage

U poglavlju o pravosuđu Hrvatskoj se preporuča da poduzme sve potrebne korake za povećanje efikasnosti pravosudnog sustava, posebno u smislu skraćenja sudskih postupaka, osobito na nižim, građanskim sudovima. Hrvatska bi trebala osigurati neovisne i efikasne istrage o nezakonitim i nasilnim protjerivanjima izbjeglica i migranata iz RH, o čemu se opsežno izvještavalo u istraživačkim člancima i televizijskim prilozima domaćih i stranih medija. Vlada RH mora osigurati dostatna sredstva za provedbu provođenja Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, tzv. »zakonu o zviždačima«, uključujući puni pristup besplatnoj pravnoj i psihološkoj pomoći prijaviteljima. Posebno se naglašava da je Hrvatska dužna provesti preporuke GRECO-a, ekspertnog tijela Vijeća Europe za evaluaciju i praćenje antikorupcijskih politika u EU-u i trećim zemljama. U petoj evaluaciji od 17 preporuka osam ih je djelomično provedeno, a ostalih devet dosad ignorirano. Zbog problematičnog medijskog stanja, u preporukama je navedeno da država poduzme konkretne zakonodavne izmjene kako bi se u startu prevenirale SLAPP tužbe protiv novinara i medijskih kuća te da ojača razinu zaštite novinara od prijetnji i napada.

Vlada treba razviti sustavan pristup provedbi preporuka pučke pravobraniteljice. Kao i u komplementarnim izvješćima europskih institucija i međunarodnih organizacija ponovo se zahtijeva od Vlade i resornog MUP-a da pučkoj pravobraniteljici omogući pristup i uvid u bazu podataka o postupanju prema migrantima. U lanjskom Izvješću Europske komisije o vladavini prava upozorava se da se pravobraniteljici opetovano priječi pristup informacijskom sustavu MUP-a, među ostalim i podacima o hospitalizaciji stradalih migranata. Za efikasno ocjenjivanje ukupnog stanja uočenih povreda prava i slobode u Hrvatskoj posebnu ulogu ima institucija ombudsmana, među ostalim i da ispita navode o nezakonitim postupanjima policije s migrantima u pograničnim zonama i pravo da obiđe lokacije na kojima su lišeni slobode. Cilj je da se spriječi mučenje, neljudski ili ponižavajući tretman kako migranata, tako i podnositelja zahtjeva za azil.

Negativni trendovi u ostatku Europske unije

Trendovi među zemljama EU-a pokazuju da se narušavanje vladavine prava pojavljuje i u onim članicama dosad stabilnih i dugogodišnjih demokracija. Ipak, zemlje s dužom demokratskom tradicijom pokazuju puno veću otpornost na nazadovanje vladavine prava, prije svega zbog nasljeđa razvijenog civilnog društva i kritične javnosti kao zaštitnog mehanizma. Nevladina organizacija iz Berlina spomenula je i bizaran potez njemačkih vlasti zbog regulative da se novinarima prijeti kaznenim progonom ukoliko objave sudske odluke koje nisu javno dostupne, čak i ako u svojim člancima i prilozima zaštite identitet osoba involviranih u slučaj. Gotovo kao kontrapunkt spomenutom, belgijska vlada kritizira se jer uporno odbija provesti pravomoćne sudske odluke u dosuđenim slučajevima narušavanja prava izbjeglica, a broj takvih predmeta prošle je godine dosegnuo rekordnu razinu. U prethodnim izvještajima Libertiesa detektirani su rani znakovi retrogradnih procesa koje provode novoformirane desno-populističke vlade u Švedskoj i Italiji. U Švedskoj sada postoji rizik da se u slučaju narušavanja trodiobe vlasti vladajuća koalicija može okrenuti prema autoritarizmu i to nakon dugogodišnjih mandata socijaldemokratskih vlada. Partnerske udruge iz Italije upozoravaju o daljnjem nazadovanju vladavina prava u njihovoj zemlji na području pravosuđa, slobode i pluralizma medija i ljudskih prava, dok švedski članovi mreže također potpisuju da je nazadovanje registrirano u svim područjima vladavine prava, osim u borbi protiv korupcije. Švedska je uz ostale skandinavske države dosad bila pri samom svjetskom vrhu vladavine prava i demokracije.