ZAGREB – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) jučer je, prvi dan prikupljanja zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, dobila čak 611 zahtjeva koje su banke predale za svoje klijente.

Riječ je o petom krugu zaprimanja zahtjeva za državnu potporu mladima koji kupuju stan, a po kojoj država u najmanje prvih pet godina otplate subvencionira od 30 do 51 posto rate kredita, a to razdoblje može i rasti ovisno o tome ima li, primjerice, obitelj koja traži subvenciju djecu ili su dobili djecu nakon kupnje stana.

S obzirom na dosadašnja iskustva i tempo kojim su počeli pristizati zahtjevi u najnovijem petom krugu subvencioniranja kredita, direktor APN-a Dragan Hristov je procijenio da će na kraju i pristići još tri do četiri tisuće zahtjeva, a kupci stanova će ugovore o subvenciji početi potpisivati sljedeći mjesec.

Bez pritiska

Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat kazao je da će se ova mjera sigurno nastaviti i sljedeće godine, ali i u godinama koje će uslijediti iza toga, te je najavio i da bi Vlada u sljedećoj godini mogla model i doraditi, odnosno unaprijediti time što će ponuditi mjeru koja će biti posljedica zajedničkog efekta POS-a i subvencioniranih kredita. To bi, značilo, pojasnio je ministar, da se u sklopu POS-a, ponudi model koji mlade obitelji neće odmah izložiti pritisku kredita, nego će dobiti priliku nekoliko godina konzumirati stanarsko pravo, dok ne budu sposobni dobiti kredit za rješavanje stambenog pitanja.

Što se tiče sljedeće godine, u njoj će za subvencioniranje stambenih kredita biti osigurano od 160 do 190 milijuna kuna, čime će biti pokriveni i troškovi ranije odobrenih subvencija, ali će se omogućiti i da se odobravaju nove i da program ide dalje. Iako država do kraja godine za ovu mjeru ima deset milijuna kuna, Horvat i Hristov očekuju da će to biti dovoljno jer će za većinu novih zahtjeva morati platiti tek jednu ili dvije rate.

Od 2017. godine država je isplatila subvencije vrijedne 240 milijuna kuna i tako pomogla kupnju više od 13 tisuća stanova, a u Vladi često ističu da je u obiteljima koje koriste tu mjeru rođeno više od 1.750 djece, čime ovu mjeru promoviraju kao demografsku.

U velikim gradovima postotak subvencije je najniži, ali na velike gradove, posebice na Zagreb, odlazi najveći iznos državnog novca za subvencije, ali ministar Horvat ističe da raduje trend po kojem više nije prioritet kupovati stanove u centru Zagreba i samom gradu, nego se nekretnine traže i na periferiji glavnog grada, u Zagrebačkoj županiji te u ruralnim sredinama, koje postaju ponovno »aktualne i atraktivne«.

Mlađi od 45

APN je ranije ovog mjeseca sklopio ugovore s 14 banaka o davanju subvencioniranih stambenih kredita i najveća efektivna kamatna stopa bila je do 3,5 posto.

Zahtjev za kupnju stana uz pomoć države kroz subvencioniranje kredita, odnosno plaćanje udjela u mjesečnoj otplati, mogu podnijeti građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Osim za kupnju stana ili kuće, subvencioniranje kredita država odobrava se i za gradnju kuće. Država odobrava subvencije do najviše sto tisuća eura kredita i za najviše 1.500 eura po četvornom metru. Uz to, otplata kredita ne smije trajati kraće od 15 godina. Za svako rođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija države produžuje se za dodatne dvije godine. U lipnju ove godine država je odlučila da će subvencija biti produžena za godinu dana i da se za one obitelji koje su imale djecu prije same kupnje, Izmjenama zakona iz lipnja prošle godine omogućava produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu koje je u nekoj obitelji rođeno i prije same kupnje stana uz državne subvencije.