Hrvatski umirovljenici mogli bi, poput svojih kolega u susjednoj Sloveniji, ili nešto malo daljoj Austriji, uskoro imati i trinaestu mirovinu.

Tražili su to njihovi predstavnici posljednja dva desetljeća, umirovljeničke udruge zahtjev su i službeno stavile pred Vladu početkom godine, a ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić jučer je nakon Vlade u izjavi novinarima otkrio kako se u Vladi ta mogućnost razmatra već neko vrijeme, da se analiziraju modeli iz zemalja u Europskoj uniji kako bi se vidjelo koji je model najbolji za hrvatske proračunske mogućnosti. S obzirom na to da bi za takvu opciju u kojoj bi umirovljenici imali 13. mirovinu koja je njihovo trajno pravo, a ne jednokratni dodatak za borbu protiv inflacije, trebalo mijenjati Zakon o mirovinskom osiguranju puno je vjerojatnije da se to poboljšanje standarda umirovljenika dogodi u sljedećoj godini.

Predstavljeni modeli

Odluka o isplati još jedne mirovine sigurno bi osnažila poziciju vladajuće stranke u izbornoj godini. Iako je ministar kazao da se o modelima mora još razgovarati, činjenica da su predstavnici Ministarstva na prošlu sjednicu Nacionalnog vijeća za starije osobe došli s prezentacijom o modelima isplate 13. mirovine u 13 europskih zemalja sugerira da se u Vladi ozbiljno spremaju povući taj potez. Tada su izvijestili umirovljenike da model isplate 13. mirovine imaju Slovenija, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Cipar, Danska, Italija, Belgija, Slovačka i Luksemburg, dok Austrija i Španjolska imaju 13. i 14. mirovinu. Modeli se u tim zemljama razlikuju, negdje je to isplata u visini redovite mirovine, negdje kroz različite naknade poput božićnica i uskrsnica. Njemačka, Francuska, Švedska ili Finska, države koje su među bogatijima u EU-u, nemaju 13. mirovinu.

– Raspravit ćemo sve s našim partnerima, vidjeti što se u susjednim zemljama pokazalo dobro te jesmo li tu isplatu u mogućnosti realizirati u nekom kratkom vremenu. Već 4. rujna ćemo na Nacionalnom vijeću u razgovorima s našim partnerima definirati sljedeće korake, rekao je Piletić nakon jučerašnje sjednice Vlade.

Odgovarajući na novinarske upite, ministar nije želio pojašnjavati hoće li umirovljenici doista dobiti i 13. mirovinu u iznosu mirovine koju inače primaju, ili će biti riječ o jednokratnom dodatku u istom iznosu za sve. No, na pitanje hoće li država imati novca za tu isplatu, jer bi 13. mirovina koštala između pola milijarde i 600 milijuna eura, ministar je odgovorio da je Vlada uz redovito usklađivanje mirovina u ovoj godini išla i na desetpostotno povećanje obiteljskih mirovina, da su za tri posto povećane najniže mirovine, da je ukinuto umanjenje za mirovine po posebnim propisima i da je za sve to u proračunu pronašla 820 milijuna eura više nego lani.

Pitali su novinari ministra Piletića i je li svjestan toga da će, ako Vlada izađe s prijedlogom isplate 13. mirovine, doći i zahtjev sindikata koji predstavljaju zaposlene u javnom sektoru da im se isplati 13. plaća, no on je izbjegao odgovor na to pitanje ističući da je »13. mirovina kolokvijalni naziv, da postoji nekoliko mogućnosti trajnih ili jednokratnih dodataka, te da se ne mora raditi o iznosu redovite mirovine jer država može ići na dodatak u različitom iznosu ovisno o visini mirovine«.

Za dodatke dosad 250 milijuna eura

Ako ne bude išla na isplatu 13. mirovine u iznosu redovite mirovine za svakog umirovljenika, Vlada bi možda mogla »počastiti« umirovljenike i potrošiti manje novca nego što iznosi jednomjesečni trošak mirovina. U proteklih godinu i pol, od početka energetske krize, Vlada je kroz različite energetske i antiinflacijske dodatke umirovljenicima isplatila gotovo 250 milijuna eura. Ranije su umirovljenici dobili i COVID-dodatak. I nije to predstavljalo nepodnošljivi trošak za proračun, ali treba imati na umu da su se te isplate događale u vrijeme visoke inflacije koja je povećala i prihode u proračunu, a da bi zakonsko reguliranje mirovine stvorilo trajnu obvezu i za godine kad ti prihodi neće tako značajno rasti.