ZAGREB – Što država više novca odvaja za zdravstvo, bilo povećanjem doprinosa, bilo sanacijama, to više raste dug bolnica za lijekove i potrošni materijal.

Tako će krajem veljače dugovi za isporučene lijekove veledrogerijama i ljekarnama dosegnuti ukupno 5,7 milijardi kuna, odnosno popet će se na razinu iz listopada prošle godine, iako je država otad intervenirala s 2,24 milijarde kuna. Priča je to koja se ponavlja godinama, kad dug prijeđe određenu granicu, Vlada financijskom injekcijom bolnicama plati dio duga i zdravstvene ustanove i dalje mogu nabavljati lijekove i potrošni materijal. Problem je samo što je iz godine u godinu ta granica duga sve veća, iako su državne intervencije sve izdašnije. Tako je primjerice od 2017. godine za sanaciju duga bolnica za lijekove iz državnog proračuna odvojeno dodatnih 4,6 milijardi kuna, a dug se sa 2,244 milijarde kuna zadnjeg dana 2017. povećao na 4,2 milijarde sredinom veljače, odnosno za gotovo dvije milijarde kuna. Uz to, od 2019. godine povećan je i zdravstveni doprinos s 15 na 16,5 posto, što je oko dvije milijarde kuna godišnje.

Bolnice su očito navikle na te intervencije države, pa iz svojih financijskih limita koji se godinama ne povećavaju, iako su zdravstvene usluge sve skuplje, plaćaju sve drugo prije obveze za lijekove. Tako je bilo svih proteklih godina, u prošloj godini to se dogodilo u tri navrata, a tri mjeseca nakon zadnje sanacije situacija je vraćena na početne pozicije. Tako su jučer iz veledrogerija ponovo upozorili da su bolnice za lijekove dužne 4,2 milijarde kuna, a da se stvara i nova praksa i raste dug Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ljekarnama koji se opet prelijeva na veledrogerije, pa sve zajedno dovodi do duga od 5,7 milijardi kuna za lijekove.

Mjesečni porast

Kao i u listopadu, iz veledrogerija upozoravaju da oni više ne mogu kreditirati državu, da se dug mjesečno povećava za 300 milijuna kuna, a da je zbog nelikvidnosti ugroženo više od dvije tisuće radnih mjesta u veledrogerijama i više od 500 tvrtki koje s njima posluju.

– Upućujemo apel državi da riješi ovaj lanac nelikvidnosti i da se isporučeni lijekovi plate. Nalazimo se na točki pucanja. Veledrogerije više ne mogu kreditirati državu, zato tražimo žurno podmirenje potraživanja u iznosu od dvije milijarde kuna za dugove bolnica, uz dodatnih 700 milijuna za dugove ljekarni, kazala je jučer na konferenciji za novinare Diana Percač u ime Koordinacije veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Iz HGK-ovog udruženja veledrogerija upozoravaju da i nakon prošlogodišnje sanacije, čak 15 bolnica ponovo ima rokove plaćanja iznad 365 dana i već su suočene s uvjetovanom isporukom lijekova i opreme od nekih veledrogerija. Najavljuju da treba očekivati i da će dio veledrogerija, osim uvjetovanja isporuke plaćanjem, pokrenuti tužbe i ovršne postupke prema bolnicama u nemogućnosti naplate svojih potraživanja. Uz to su rokovi plaćanja HZZO-a ljekarnama prešli 120 dana, čime su zakonski rokovi premašeni dvostruko.

– Kako bi se osigurala normalna isporuka lijekova, u idućem razdoblju potrebno je pod hitno osigurati dvije milijarde kuna dodatnih sredstava za bolnice te rokove plaćanja HZZO-a prema ljekarnama svesti u zakonske. Plan otplate preostalih dugova i definiranje plaćanja u sljedećem razdoblju imperativ je kako bi se osigurala normalna opskrba lijekovima i opremom tijekom 2021. godine, poručuje Tomislav Kulić, predsjednik Udruženja pri HGK-u.

Premali limiti

Na konferenciji za novinare predstavnici veledrogerija pri HUP-u nisu navodili bolnice s najvišim dugom, ali su otkrili da je jedan KBC u posljednjih šest mjeseci platio lijekove samo za jedan mjesec.

Predsjednik Uprave Oktal Pharme Ivan Klobučar kaže da lijekovi čine 20 posto potrošnje u zdravstvu, dok je 80 posto sve ostalo, te ističe kako su mnoge bolnice napokon skinule maske i rekle da ne plaćaju lijekove jer su im »limiti premali«.

– Jasno je da se ne smije dirati prava pacijenata, to nitko ne bi htio, rješenje je racionalizacija sustava i povećanje davanja, rekao je Klobučar. No, glavni direktor HUP-a Damir Zorić ima i objašnjenje zašto se u zdravstvu ništa ne mijenja godinama, pa kaže da je to zato što oni koji bi sustav trebali mijenjati u njemu i ne vide probleme, niti im se ti problemi događaju.

– Oni se cijepe, dobivaju svoju uslugu, imaju svoje prijatelje i nemaju nikakvu potrebu kompromitirati svoj položaj. Tko je u čekaonicama? Ljudi s dna društva, oni su na listama, u čekaonicama, oni nemaju veze i dolaze na red za šest mjeseci, za godinu dana. Ako drug raste za 300 milijuna kuna, jasno je da nešto dubinski ne štima, jedino korjenita reforma može riješiti problem, poručio je Zorić.

Da su iz Vlade krajem prošle godine najavili reforme, upozoravaju iz HGK-a, ali kažu da nikakvi reformski zahvati nisu poduzeti, dug je nastavio rasti, a zdravstveni sustav će, procjenjuju iz Udruženja HGK, ove godine imati manjak od oko 10 milijardi kuna. Toliko prema njihovoj računici u ovoj godini nedostaje samo za podmirenje obaveza prema dobavljačima lijekova i opreme, dodatne COVID-troškove te podmirenje tužbi liječnika za krivo obračunatu osnovicu i prekovremeni rad.