Istraživanje

Većina lezbijki i biseksualnih žena u Hrvatskoj skriva spolnu orijentaciju svojim liječnicima. Ovo su njihovi razlozi

Portal Novi list

Ilustracija Udruga LORI

Ilustracija Udruga LORI

Zadovoljava li zdravstveni sustav potrebe lezbijki, biseksualnih, transrodnih i queer žena u Hrvatskoj?



Istraživanje pod nazivom „S margina u fokus – zdravstvena skrb za lezbijke, biseksualne, transrodne i queer žene“ koje su 2024. godine provele dr. sc. Marina Štambuk i Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“ ukazuje na brojne prepreke s kojima se ova ranjiva skupina suočava u hrvatskom zdravstvenom sustavu.


Ovo istraživanje obuhvaća pregled postojećih studija i dokumenata o zdravlju LBTQ osoba te kvalitativno istraživanje
provedeno putem fokusnih grupa u Rijeci, Zagrebu i Osijeku s ukupno 20 sudionica.


Ključni problemi u zdravstvenom sustavu


Sudionice su istaknule pozitivnu stranu postojanja javnog zdravstvenog sustava, ali su naglasile niz problema:




● Nepovjerenje prema pacijenticama: Liječnici često ne vjeruju opisu boli i simptoma, posebno kod žena
● Narušavanje povjerljivosti: Postoji zabrinutost zbog čuvanja privatnosti informacija o zdravstvenom stanju i identitetu
● Diskriminacija i stavovi zdravstvenih djelatnika: Priziv savjesti kod zahtjeva za kontracepcijom ili prekidom trudnoće te općenito neosjetljivost prema LGBTIQ osobama
● Transrodne žene posebno su istaknule izazove vezane za hormonalnu terapiju, neažuriranje imena i oznaka spola u sustavu te neprikladne komentare i postupke medicinskog osoblja


Iskustva vezana uz otvorenost identiteta


Većina lezbijki i biseksualnih žena iz istraživanja skriva svoju spolnu orijentaciju svojim liječnicima zbog straha od odbacivanja, promjena u tretmanu ili gubitka liječnika.


Transrodne žene, s druge strane, nemaju mogućnost skrivanja identiteta zbog specifične terapije i birokratskih procedura. To ih često stavlja u situacije koje zahtijevaju dodatnu emocionalnu pripremu za potencijalno neugodne susrete.


“Ja se unaprijed pripremim za svaki posjet liječniku, jer znam da će moj identitet biti vidljiv kroz dokumentaciju.” (iskustvo biseksualne, transrodne žene)


„Uglavnom ja se ne autam nikome, ni ginekolozima. Prvo, jer me strah da me neće shvatiti ozbiljno. (Lezbijka, cisrodna žena)


Preporuke za poboljšanje zdravstvene skrbi


Sudionice istraživanja predložile su sljedeće promjene kako bi se osigurala ravnopravna zdravstvena skrb za LBTQ žene:


● Prava na medicinski potpomognutu oplodnju za žene bez partnera i istospolne parove, kao i prava na posjete u bolnicama za partnere koji nisu u registriranom životnom partnerstvu
● Dostupnost rodno afirmativne medicinske skrbi, uključujući pokrivanje troškova hormonske terapije i operacija iz sredstava obveznog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja
● Edukacija zdravstvenih djelatnik/ica na državnoj razini o temama vezanim za LGBTIQ osobe, uz posebnu osjetljivost ginekologa/ginja, stručnjakinja za mentalno zdravlje i liječnika/ica obiteljske medicine


“Liječnici trebaju biti educirani i senzibilizirani za ove teme, imati više strpljenja i razumijevanja, jer naše iskustvo pokazuje da to često izostaje.” (Panseksualna, queer žena)


“Bilo bi dobro da se i mi kao društvo i da se zdravstveni sustav odmakne od ideje da je fertilitet najbitnija stvar oko naših tijela. Jer svi pričamo o ginekolozima, a jedini seks koji je njima bitan je onaj koji može rezultirati trudnoćom. (Lezbijka, transrodna žena)


Cijelo istraživanje pročitajte na linku OVDJE.


“Želja nam je da ovo istraživanje bude korak k boljem razumijevanju zdravstvenih potreba lezbijki, biseksualnih, transrodnih i queer žena te da doprinese suzbijanju diskriminacije i razvoju jednakosti i pravednosti u zdravstvenoj skrbi za ovu ranjivu populacij”, poručuju iz Udruge LORI.


Istraživanje je nastalo u okviru projekta „S margina u fokus – zdravstvene potrebe LBTQ žena“ kojeg financira Europsko-srednjoazijska lezbijska* zajednica (EuroCentralAsian Lesbian* Community) i sufinancira Europska unija.