Odlukom zagrebačkih vlasti da ukinu naknadu od 4850 kuna koju je 5800 roditelja odgojitelja troje i više djece primalo do 15. godine života najmlađeg djeteta te drastično srežu naknade za rođenje trećeg djeteta očito će se baviti Ustavni sud, piše u utorak Večernji list.

Oporba kao i demografi slažu se da je riječ o antidemografskim mjerama. Danijela Dolenec ukidanje mjere roditelj odgojitelj za 5800 roditelja od kojih će njih gotovo 3000 biti poslano na burzu u svibnju 2022., a ostali će imati pravo na naknadu od 1000 kuna do djetetove 7. godine opravdava time da mjera nije polučila demografski učinak, a velik je trošak za proračun, te da žene isključuje s tržišta rada i djecu iz vrtića.

To što će naknada za svako rođeno dijete biti ista, 2500 kuna, obrazlaže time da ne žele da jedna obitelj bude vrednija od druge. A standard u EU je da materijalna davanja za djecu i porezne olakšice rastu s brojem djece u obitelji.

Ustavnopravni stručnjak doc. dr. sc Mato Palić kaže da je odluka o ukidanju mjere roditelj odgojitelj podzakonski akt te da je u nadležnosti Grada Zagreba i potpada pod Zakon o regionalnoj i područnoj samoupravi. Napominje da Ustav ne predviđa da se podzakonskim aktom može djelovati unatrag, a ukidanje mjere roditelj odgojitelj spada pod tzv. nepravu retroaktivnost kad je nešto započelo u prošlosti i nije završilo.

“O tome je li Grad Zagreb smio retroaktivno ukidati mjeru roditelj odgojitelj i drastično rezati naknadu za rođenje trećeg djeteta očitovat će se nadležna tijela i Ustavni sud. U praksi Ustavnog suda neki su podzakonski akti ukinuti, a neki nisu. Ono što može biti problematično je zaštita legitimnih očekivanja roditelja koji su odluku da imaju troje ili više djece donosili u skladu s mjerom roditelj odgojitelj. Ovo ne znači da se ne može zadirati u stečena prava, ali mora se voditi računa, iako je riječ o odluci grada, da je obitelj prema Ustavu pod posebnom zaštitom države. Postavit će se i pitanje razmjernosti jer se naknada za roditelje odgojitelje drastično reže s 4800 kuna na 1000 kuna i na nju sada imaju pravo samo do djetetove 7. godine. Drastično se reže i naknada za rođenje trećeg djeteta, s 54.000 kuna na 2500 kuna, pa bi i to mogao biti problem s ustavnopravnog aspekta. Grad će morati objasniti kako je ustanovljeno da mjera roditelj odgojitelj nema demografskog učinka i da je bilo nužno drastično rezanje naknade za treće dijete”, kaže Palić.

Demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc govori da u Zagrebu nisu točno izračunali funkcionalne pokazatelje mjere roditelj odgojitelj jer se ona odnosi na rađanje troje i više djece, a ne na broj rođene prve i druge djece.

“Zahvaljujući ovoj mjeri u Zagrebu je bilo 30 posto više rađanja trećeg djeteta u obitelji, što je pokazatelj da je ona dala rezultate. Apsolutni broj rođene djece bio je manji u 2019. i 2020., ali to je posljedica covid krize i opće nesigurnosti u društvu, zbog čega je sklopljeno i manje brakova. Ova odluka kao i drastično rezanje naknada za rođenje djece je ideološka diverzija jer udara na najvažniju problematiku Hrvatske negiranjem važnosti djece, žena i roditelja. Kad govore o štednji, nisu istaknuli da ukidanjem ove mjere štede samo 3 posto zagrebačkog proračuna, niti su otvorili sve stavke u proračunu i usporedili troškove ove mjere s onima koje neće dirati. Kako misle da će žene s troje ili više djece raditi puno radno vrijeme ako radi drugi roditelj ili ako su samohrane majke, nisu ni pokušali za njih naći rješenje”, kaže Šterc, donosi Večernji list.