IDS-ov eurozastupnik Valter Flego dijeli sudbinu svih predstavnika Republike Hrvatske u Bruxellesu – većinom radi online, ili hibridno, ali to ne znači da Europski parlament nije zadnjih dana odradio velik posao, od prihvaćanja sedmogodišnjeg proračuna, do koronamjera.

Godina 2020. bila je izuzetno značajna za Europsku unije i Europski parlament – donosio se sedmogodišnjigodišnji financijski program, donosile su se na stotine odluka oko reakcija na koronakrizu… Kako biste ocijenili rad Europarlamenta i način funkcioniranja EU-a u ovoj kriznoj godini?

– Ova 2020. je bez sumnje najizazovnija godina u modernoj povijesti Europske unije. COVID-19, zatvaranje granica, novi proračun i plan za oporavak, blokada Mađarske i Poljske, Brexit… da ne nabrajam dalje. S početkom pojave koronavirusa u ožujku, pravovremena reakcija Europske unije je, nažalost, izostala. Trebalo je reagirati nikad brže, trebao je koordinirani plan djelovanja, trebalo je europsko zajedništvo, a umjesto toga svaka je država članica gledala svoje nacionalne interese i na svoju ruku zatvarala granice te uvodila lockdown. Međutim, EU se vrlo brzo otrijeznila i ubacila u višu brzinu, krenula agresivnije u borbu protiv virusa – i sa zdravstvenog i s gospodarskog aspekta – te koordinirano djelovala.

Ova 2020. je bila puna nepredvidivih situacija, svi smo to osjetili na vlastitoj koži, ali da zaključim priču oko EU-a: uspjeli smo dogovoriti povijesno velik proračun i Fond za oporavak u visini od 1.824 milijarde eura, na trijalogu Parlamenta, Vijeća i Komisije uspješno smo zaključili pregovore oko programa Digitalna Europa vrijednog više od sedam milijardi eura, obavili smo sav posao u roku i osigurali pravovremeni početak implementacije programa i ja sam kao izvjestitelj parlamenta presretan zbog toga. Sada nam preostaje vjerovati da ćemo u 2021. primjenom cjepiva pobijediti virus i uspješno započeti gospodarski oporavak.

Vijesti koje nam trebaju

I Hrvatska je dobro prošla u raspodjeli novca. Je li to zasluga naše Vlade, kako se premijer voli pohvaliti, ili bismo na isti način prošli i da netko drugi vodi posao u Hrvatskoj?

– Hrvatskoj su na raspolaganju 24 milijarde eura. Je li to zasluga naše vlade? Apsolutno, jer države članice dobivaju novce ovisno o jačini nacionalne krize. Da nisu izostale reforme, vjerujem da bi država bila u puno boljem stanju, što znači da bi nam EU namijenila manje novaca. Želim posebno naglasiti da nije sve u količini novaca koji su nam na raspolaganju, nije sve u tome hoćemo li uspjeti sva sredstva potrošiti. Puno važnije je da se ti novci utroše u projekte koji su zaista potrebni i koji su kvalitetni. U projekte koji otvaraju radna mjesta i stvaraju dodatnu vrijednost. Da nam se ne dogodi ponovno da, primjerice, jedna Češka na milijun iskorištenih eura stvori čak četiri puta više radnih mjesta od Hrvatske.

Kako ocjenjujete suradnju hrvatskih europarlamentaraca? Znamo da neki od vas super surađuju, a opet neki drugi, poput možda Mislava Kolakušića, slobodni su strijelci? Na čemu najviše surađujete međusobno?

– Iako dolazimo iz Hrvatske koja je među manjim članicama EU-a, na moju veliku žalost nema tu neke značajnije koordinacije. O tome dovoljno govori činjenica da sam ja prošle godine prvi put ikad uspio ujediniti nas 11 zastupnika, kada smo reagirali na pokušaj politizacije procesa ulaska Hrvatske u Schengen od strane dijela slovenskih zastupnika. Kad su strateški interesi naše zemlje u pitanju, zajedničko djelovanje ne bi trebalo biti iznimka.

Što se tiče kolege Kolakušića, ne srećem ga često. Pozdravimo se ako se vidimo i to je zapravo sva naša komunikacija. S kolegama iz SDP-a i HDZ-a sam u kontaktu kad je to potrebno, recimo kad je na dnevnom redu plenarne sjednice točka od zajedničkog interesa. Neovisno o našim političkim svjetonazorima.

BORIS ŠĆITAR/PIXSELL

Možda da plastično objasnite – kako je suradnja i funkcioniranje u Europskom parlamentu izgledalo kad se lobiralo za sredstva za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu?

– Tih 823 milijuna eura iz Fonda solidarnosti izglasali smo na plenarnoj sjednici prije mjesec dana. Tome je prethodilo i moje lobiranje unutar Renew europe grupacije. Vjerujem da su uz premijera i svi ostali zastupnici lobirali unutar svojih grupacija. To je EU fond napravljen upravo kao odgovor na prirodne katastrofe. Od 823 milijuna eura, 85 posto će se isplatiti Hrvatskoj, odnosno 692 milijuna eura. To je apsolutni maksimum koji se jednoj državi članici može isplatiti. To je europska solidarnost na djelu! U ovim teškim vremenima najbolje se vidi važnost našega članstva u EU-u. Usred teške ekonomske krize koja pogađa Hrvatsku, to su vijesti koje nam trebaju!

Digitalna Europa

Prije nekoliko dana pod vašim predsjedanjem jednog od odbora, postignut je sporazum između Europskog parlamenta i Vijeća o programu Digitalna Europa – o čemu se radi, zašto je to značajno?

– Radi se o jednom od petnaest najvažnijih programa Europske unije. Na trijalogu početkom ovoga tjedna uspješno smo riješili sva otvorena pitanja i sada program može početi sa provedbom. Uspio sam se izboriti i za veću kontrolu Parlamenta nad implementacijom uredbe. Postigli smo povijesni dogovor vrijedan više od sedam milijardi eura. Moj angažman po pitanju DEP-a trajat će čitav mandat i zaista vjerujem da će i građani i tvrtke vrlo brzo vidjeti koristi nadolazeće europske digitalne transformacije. DEP će pomoći u prevladavanju investicijskog jaza koji utječe i na javni i privatni sektor, pomoći će poduzećima da koriste mogućnosti digitalne transformacije, a pomoći će i građanima da nadograde svoje digitalne vještine. Operacije i pregledi na daljinu, veća transparentnost i produktivnost javnih servisa, efikasnije e-poslovanje, SMART city projekti, moderno obrazovanje, pametna rješenja u turizmu i poljoprivredi, ma nema djelatnosti koja se neće mijenjati.

Kako to primjeniti na Hrvatsku?

– Digitalna transformacija Hrvatske može biti itekako značajna u izlazu iz ove krize, može nam uštedjeti vrijeme i novac, ali prepreka tome je nedostatak strategije i sustavno ignoriranje inovacija i znanosti. Europski novci mogu biti ključni, ali potrebna je aktivacija svih razina vlasti i ozbiljan pristup izradi operativnih programa. Začelje EU-a rezervirano je za one koji podcjenjuju važnost digitalizacije, a ja se zaista nadam da je Hrvatska naučila na greškama.

Na kojim još temama radite?

– Najviše sam se usmjerio na digitalizaciju i upotrebu novih tehnologija pa su tako u listopadu na plenarnoj sjednici usvojeni i moji prijedlozi za oblikovanje zakonodavnog okvira o upotrebi umjetne inteligencije u prometu, odnosno za sigurnijom i ekološki prihvatljivom vožnjom. Osim toga, aktivno sam se posvetio turizmu koji je najpogođenija grana ove krize i inzistirao na koordiniranom pristupu ograničenju slobodnog kretanja unutar EU-a te regionalnom pristupu, do čega je na koncu i došlo. Kroz Odbor za transport i turizam radimo na definiranju prometnih koridora što je važno i za grad Rijeku, tj. za uključivanje Luke Rijeka na Baltičko Jadranski koridor.

Digitalna transformacija, zelene politike, održivi turizam, energetika, promet, eko poljoprivreda – to su moje teme ovog mandata na kojima nastavljam raditi putem svoja tri odbora i Renew grupe.

Radim, ne odmaram se

Godina je jako čudna – većinu vremena ste zapravo u Istri i radite online, kako to izgleda, koliko to “smeta” normalnom radu?

– Danas živimo neko “novo normalno”. Digitalni alati su nam omogućili rad od kuće, ali nije za podcijeniti važnost direktnog kontakta i važnost prisutnosti u Bruxellesu. Vjerujem da sam pronašao dobar balans, te da unatoč epidemiji svoje obveze zastupnika u Europskom parlamentu uspješno izvršavam. Radujem se stabilizaciji epidemiološke situacije, ali ni tada ne očekujem da će se baš sve vratiti na staro.

Jeste li pogriješili što ste ostavili funkciju župana i posvetili se “fluidnom” radu u Bruxellesu, daleko od građana? Neki kažu da ste s te funkcije pobjegli?

– Uvijek će biti zlonamjernih komentara, to je takav posao. Poznati su moji razlozi i benefiti prelaska na višu poziciju. Tu sam na izvoru informacija, na izvoru zakona i najvažnije – na izvoru fondova. Nisam ovdje došao odmoriti se, došao sam raditi od prvog do zadnjeg dana mandata. Dobio sam povjerenje voditi pregovore za jedan od 15 najvažnijih programa. Jedini sam novi hrvatski zastupnik koji je nedavno proglašen najutjecajnijim hrvatskim zastupnikom, i to upravo prema moći oblikovanja zakonodavstva i oblikovanja debata o čemu je odlučivao nezavisni think-thank. To je ogromno priznanje jednom novom zastupniku pokraj već iskusnih “starosjedioca”. Dat ću sve od sebe da druge dvije trećine mog mandata budu dobre kao što je prva.