I dok će mnogi ovaj srpanj pamtiti po olujama i ponekom toplinskom valu, vjerojatno će biti znatno manje onih koji će misliti da je bio zamjetnije iznadprosječno topao. A bio je iznadprosječno topao i suh, a ponegdje rekordno kišan, kaže glavni HRT-ov meteorolog Zoran Vakula

Kao što je uobičajeno kod ljetnih lokalnih pljuskova, količina oborine bila je nejednoliko raspoređena.

Najkišovitiji riječki srpanj

No, može se zaključiti kako je kišovitije bilo u zapadnim kopnenim krajevima i osobito na sjevernom Jadranu, dok je na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije bilo najizraženijeg manjka oborine u odnosu na višegodišnje srednje vrijednosti, navodi HRT-ov meteorolog Zoran Vakula.

Pritom valja istaknuti kako je prema trenutačno dostupnim podacima, koje još trebaju provjeriti klimatolozi DHMZ-a, u Rijeci ovo bio najkišovitiji srpanj od 1948. godine, od kada se obavljaju službena mjerenja na toj postaji DHMZ-a.

Ukupna srpanjska količina oborine bila je 216,7 mm ili litara po četvornome metru, a dosadašnji rekord bio je iz srpnja 1960. godone – 201,3 mm.

Istodobno je na postaji Split Marjan tijekom srpnja izmjereno samo 2,5 mm oborine. Manje od toga od 1948. godine bilo je samo 5 puta u srpnju – najmanje 1993. i 2013. godine, samo 0,3 mm.

Srpanj među 10 najtoplijih

Srednja srpanjska temperatura zraka u većini Hrvatske bila za 1 do 2 °C viša od prosjeka iz posljednjeg klimatološkog razdoblja od 1991. do 2020. godine.

Naravno, službenu će ocjenu uskoro dati klimatolozi DHMZ-a. Srećom, ona neće biti rekordna, kao što se za ovaj srpanj procjenjuje na globalnom nivou, kaže Vakula.

No, iz trenutačno dostupnih podataka može se zaključiti kako je u Rijeci, primjerice, ovogodišnji srpanj bio 8. najtopliji u povijesti mjerenja na toj postaji, u zagrebačkom Maksimiru 7., na splitskom Marjanu i Osijeku 5., Dubrovniku i Gospiću 3., a na Zavižanu čak 2. – viša srednja srpanjska temperatura od ovogodišnjih 15,7 °C bila je samo 2015. godine – 16,3 °C.

“Višak” topline i oborina

Podjednako srpnju, i dosadašnji dio ove godine, razdoblje od 1. siječnja do 31. srpnja, u većini je Hrvatske bilo među 8 najtoplijih takvih razdoblja u znanoj nam povijesti službenih mjerenja.

U Osijeku, gdje podaci postoje još od 1899. godine srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine čak je 2. najviša, odmah iza za to razdoblje rekordne 2007. godine.

Na 2. je mjestu i ukupna količina oborine dosadašnjeg dijela 2023. godine na postaji Zagreb Maksimir. Više od ovogodišnje 692 litre po četvornome metru u prvih 7 mjeseci bilo je samo 2014. godine.

Inače, veća količina oborine od prosjeka od 1. siječnja 2023. zabilježena je u mnogim mjestima, osobito kontinentalnog područja, dok je na Jadranu pozitivno odstupanje manje, a u Dubrovniku čak postoji manji manjak u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima.

Hoće li biti stabilnije u kolovozu?

Danima se već najavljuje kako će početkom kolovoza biti promjenjivo vrijeme, uz temperaturu zraka uglavnom oko prosječne za doba godine, a osobito tijekom prvog vikenda i osjetno nižom od uobičajene.

Pljuskovi s grmljavinom bit će opet česti, i to već do kraja ovog utorka te posebice u noći na srijedu, pa ponovno najvjerojatnije u drugom dijelu petka i u subotu prijepodne.

Ponegdje će opet biti i olujnog nevremena, i to ne samo u većini unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, nego i u južnijim krajevima.

Stoga Vakula naglašava da treba pozornije pratiti svakodnevne vremenske prognoze i posebice upozorenja na opasne vremenske pojave stručnjaka DHMZ-a.

Prognoze za drugo i treće desetodnevlje kolovoza nisu još dovoljno pouzdane, ali može se primijetiti kako je sve veća vjerojatnost dugotrajnijeg razdoblja suhog, stabilnog i razmjerno toplog vremena ne samo na srednjem i južnom Jadranu, gdje ga je bilo i u srpnju, nego diljem Hrvatske i bliže okolice.

A najesen?

Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze za jesen – razdoblje rujan-studeni – ne trebamo se bojati ni hladnoće, ni suše.

U većini Hrvatske i srednja sezonska temperatura zraka i ukupna sezonska količina oborine vjerojatno će biti veća od prosjeka. Ali riječ je o dugoročnoj prognozi, koja ima još puno prostora za napredak, napominje Zoran Vakula u prognozi za HRT.