Gotovo 80 posto sportaša i 82 posto sportašica doživjelo je psihološko/emocionalno nasilje od trenera, a 25 posto sportaša i 16 posto sportašica seksualno uznemiravanje, pokazali su rezultati pilot istraživanja o pojavnosti nasilja kod sportašica i sportaša u Zagrebu.

Kada je riječ o oblicima seksualnog uznemiravanja, najviše su zastupljene šale seksualnog karaktera, rekla je u četvrtak voditeljica istraživanja Zrinka Greblo Jurakić, izvanredna profesorica na Odsjeku za psihologiju na Fakultetu hrvatskih studija. Rezultate istraživanja predstavila je na sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i Dana ljudskih prava.

Riječ je o pilot istraživanju u kojem je sudjelovalo 73 sportašice i 109 sportaša, u prosjeku su stari 21 godinu i devet godina su se bavili različitim sportovima, rekla je Greblo Jurakić te istaknula da su dobiveni rezultati usporedivi sa ranijim istraživanjima provedenim na puno većim uzorcima.

Neki oblik zanemarivanja od trenera najmanje jednom doživjelo je 62 posto sportaša i 73 posto sportašica, 31,8 posto sportaša i sportašica je najmanje jednom doživjelo da su ih treneri fizički iscrpljivali do krajnjih granica, a 28 posto ih je navelo da su treneri zahtijevali da nastave s treningom ili natjecanjem unatoč tome što su im rekli da osjećaju visoki stupanj boli.

Na pitanje jesu li zbog nasilja trenera razmišljali da se prestanu baviti sportom – potvrdno je odgovorilo 15,1 posto sportašica i 5,6 posto sportaša.

Što se tiče vršnjačkog tipa nasilja među sportašicama i sportašima, rezultati istraživanja pokazali su da je najzastupljenije psihološko/emocionalno nasilje koje je doživjelo gotovo 80 posto sportašica i 77 posto sportaša. Fizičko nasilje od vršnjaka sportaša doživjelo je gotovo 60 posto sportaša i 23 posto sportašica, a seksualno uznemiravanje 30 posto sportašica i 22 posto sportaša.

Najzastupljeniji oblici seksualnog uznemiravanja od vršnjaka su komentiranje izgleda i seksualne privlačnosti, odnosno šale seksualnog karaktera.

Na pitanje jesu li zbog nasilnih ponašanja od vršnjaka sportaša razmišljali da se prestanu baviti sportom – potvrdno je odgovorilo gotovo 14 posto sportaša i 22 posto sportašica.

Greblo Jurakić ostiče kako je potrebno provesti aktivnosti podizanja svijesti o višestrukim negativnim učincima nasilnog ponašanja u sportu i pokrenuti inicijative kojima će se promicati suradnje i međusobno poštovanje svih sudionika.