OPATIJA – Skupština Primorsko-goranske županije u četvrtak je utvrdila novu županijsku liniju u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu Veli Lošinj-Rab-Veli Lošinj, kao prvi preduvjet za uspostavu cjelogodišnje linije između tih luka i njihovu bolju prometnu povezanost.

Odluka je donesena uz prethodnu suglasnost Agencije za obalni linijski pomorski promet, a nova linija je određena na temelju izrađene studije.

U studiji je utvrđeno da su luke Rab, Mali Lošinj i Veli Lošinj sigurne za održavanje linije putničkim brodom ili brodicom, no, preporučena je relacija Veli Lošinj – Rab, koja je znatno kraća i brža.

Članovi skupštine prihvatili su i izmjene statuta i poslovnika skupštine, kojima se oni usklađuju sa Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

S tim izmjenama skupština Županijska skupština Primorsko-goranske županije više neće imati 45 već 41 člana.

Limitirane su i vijećničke naknade, na 909 kuna. Primorsko-goranska županije pripada u kategoriju županija s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, pa naknade mogu iznositi najviše 15.000 kuna na godinu.

Primorsko-goranska županija i dalje, s obzirom na broj stanovnika, ima pravo na dva zamjenika župana te jednog predstavnika srpske nacionalne manjine.

Vijećnici su u raspravi na aktualnom satu ukazali na problem onečišćenja u bakarskoj luci za rasuti teret te na sve brojnije čagljeve na otoku Krku.

Josip Katalinić (Most) kazao je da su su se stanovnici Bakra okupili u inicijativi kojom traže rješavanje problema onečišćenja iz bakarske luke za rasuti teret. Upitao je do kada će staro postrojenje zagađivati Bakarski zaljev, je li taj terminal uopće isplativ.

Župan Zlatko Komadina je odgovorio da je boje to pitanje uputiti Gradskom vijeću Grada Bakra i Lučkoj upravi. Županija se jasno odredila o kvaliteti okoliša i zatražit ćemo od Lučke uprave i Luke Rijeke da nas izvijeste o modernizaciji tog postrojenja, rekao je.

Vijećnik Tonči Hrabrić (HSP) naveo je da su krčki ovčari u četiri godine izgubili više od 3000 ovaca i janjadi, koje sve više kolju čagljevi te da su svoju stoku prisiljeni čuvati noćima. Naglasio eje da su čagljevi opasne životinje, da sve češće dolaze i u dvorišta, ulaze u kuće te da ih se može susresti i na šetnicama ili biciklističkim stazama, što, smatra, može utjecati i na otočni turizam. Hrabrić je apelirao da se čagljeve ukloni s otoka.

Iz županijskog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj je odgovoreno da je taj problem prisutan u cijeloj Hrvatskoj, u mnogim županijama, te da je izlov divljači u nadležnosti lovačkih društava, koja čine sve što mogu te da će se ovčarima nastojati pomoći i pri ograđivanju njihovih pašnjaka.