RIJEKA – Kada uđemo u eurozonu, bruto plaće bi trebale rasti brže od cijena, barem ako je suditi temeljem iskustava drugih članica eurozone, onih koje su euro uvele prije nas. Ovu tezu je na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura iznio premijer Andrej Plenković, a mi ekonomskog analitičara Damira Novotnyja pitamo – misli li i on tako.

– To će se uistinu i dogoditi, plaće će porasti, no ne za sve i ne za sve sektore jednako. Porast će, jer će doći do konvergencije plaća, no prije svega u privatnom sektoru, i to tamo gdje je produktivnost dovoljno visoka da može konkurirati tržištu eurozone. To su liječnici i zdravstveno osoblje općenito, kojima će plaće porasti u privatnom sektoru, vozači, profesionalci raznih struka, majstori, strukovna zanimanja, obrtnici, za kojima je potražnja velika svugdje. U biti sve one tvrtke koje su i sada konkurentne, čiji proizvod se dobro prodaje, a radnik je cijenjen svugdje, njih će poslodavci morati još više platiti, ako ih žele zadržati. Njih će i tržište prepoznati. Taj proces izjednačavanja plaća se u nekim dijelovima zemlje, onima koje graniče sa sadašnjim članicama eurozone, Slovenijom, Austrijom, već događa, a ulaskom u eurozonu, pritisak na konvergenciju plaća, odnosno izjednačavanje s onima vani, dodatno će porasti, vjeruje Novotny. No, plaće, kaže, neće rasti u javnom sektoru, ili bar ne linearno, jer za to više nema prostora.

Niska produktivnost

– Općenito je problem domaće ekonomije da su plaće rasle brže od produktivnosti. Produktivnost je sposobnost neke ekonomije da proizvede robe i usluge po jedinici rada. Naša je produktivnost niska, više je na razini Grčke – niska produktivnost, a velike plaće. Jednostavno, proizvodnja nije dovoljna da bi pokrila veliku javnu potrošnju. U javnom sektoru stoga više nema dodatnog prostora za linearno povećanje plaća. No, Vlada bi mogla efikasnijim upravljanjem javnim sektorom pomoći da se razina produktivnosti popravi. Dakle, za sličnu produktivnost kao vani dobit ćemo i plaće kao vani, no upravo to i je ključni hrvatski problem – nisu svi produktivni, niti su svi jednako produktivni. Doći će do diferencijacije između privatnog i javnog, ali i unutar tih velikih sektora. Morat će se razbiti i neki monopoli, državni i lokalni… Bez obzira što je većinom riječ o privatnom vlasništvu, do rasta plaća vjerojatno neće doći ni u turizmu, jer naši hoteli teško mogu razinom produktivnosti biti na razini onih u Austriji i Švicarskoj, tumači Novotny.

Damir Novotny / Foto Goran Kovacic/PIXSELL

Visok PDV

Što se tiče cijena, one će konvergirati sporije, ili uopće neće, iz jednostavnog razloga što su – već visoke.

– Mi već imamo europske cijene, mnogi artikli su kod nas već skuplji nego u Italiji, Austriji, Sloveniji. Čak i neki koji su tu proizvedeni – vani se prodaju jeftinije. Razlog je i visoki PDV, o čijem smanjenju će se morati sve više razmišljati, ali,prije svega, razlog je u visokim maržama trgovaca i neefikasnoj trgovačkoj mreži. Dućani se grade, što su veliki troškovi, a onda se to nastoji nadoknaditi kroz cijene, i to prije svega u tri ljetna mjeseca, ali i kroz godinu. U tom dijelu cijena, mi zapravo nemamo što za izgubiti – već smo skupi, tumači Novotny. Što se tiče samog utjecaja konverzije na cijene, kaže da su to promašene teze: nekog zaokruživanja sigurno će biti, ali je doprinos toga minoran.