Pitanja ima puno, ponajviše oko toga tko će u gradu ili općini imati hrabrosti reći da više nema mjesta za još apartmana ili ugostiteljskih objekata / Foto NIKOLA BLAGOJEVIC
Rijetke su lokalne turističke zajednice uopće ekipirane za opsežan posao
povezane vijesti
Koliko koja destinacija želi apartmana, a koliko restorana i kafića, tko će od općinskih i gradskih vijećnika biti za ograničavanje, a tko ne, neka su od pitanja oko kojih će se iduće godine u turističkim općinama gradovima lomiti koplja. Naime, nakon što je s 1. siječnja ove godine na snagu stupio Zakon o turizmu, nedavno su donijeta i tri pravilnika kojima se pojašnjava prilično komplicirana metodologija izračuna prihvatnih kapaciteta destinacije, što konkretno se mora pratiti, kako raditi Planove razvoja koje će vijeća morati usvajati do kraja 2025.
Prvi su na udaru djelatnici lokalnih Turističkih zajednica koji će morati odraditi opsežan posao pripreme tih dokumenata i svih potrebnih izračuna, a za što su rijetki ekipirani te je pitanje kako će uopće ići cijela priča. Vrlo vjerojatno, uz plaćanje vanjskih konzultanata što znači samo dodatne troškove lokalnim TZ-ima. Prema Ministarstvu turizma i sporta, osnovne indikatore održivosti moraju pratiti sve destinacije, a specifične svaka destinacija odabire sukladno svojim obilježjima i razvojnom smjeru. Izračun prihvatnih kapaciteta moraju raditi najrazvijenije turističke destinacije koje su razvrstane u indeks turističke razvijenosti I i II, a što realno znači praktički sve jadranske jedinice lokalne samouprave. Iznimno su rijetki oni koji su počeli s praćenjem nekih od pokazatelja održivosti, primjerice, potrošnje vode, količine otpada i slično, kao što je Mali Lošinj koji je s monitoringom čitavog seta pokazatelja pionirski počeo prije nekoliko godina te je jedna od sto Zelenih destinacija svijeta. Međutim, u pravilu će svi morati taj ogroman posao raditi praktički od nule. Iduće godine su i lokalni izbori koji će dodatno zakomplicirati i oduljiti cijeli proces usvajanja i donošenja Planova upravljanja destinacijama.
Kraljić: Nema logike da dižemo paušal
Istaknuo je da ova Općina ne planira dizati namete iznajmljivačima, već će ići na one minimume iznosa koje zakon dozvoljava. – Nema logike da dižemo paušal. Jednostavno ovo što se predlaže je loše. Mi smo inače, taj dio nekomercijalnog smještaja na neki način rješavali kroz porez na kuće za odmor i tu su cifre bile podnošljive. No sada smo dužni i našem čovjeku koji iznajmljuje naplatiti porez na nekretninu koju ima viška. Naš čovjek će se snaći, ali je poanta da se kazni one koji iskorištavaju situaciju. Koji inspektor će nadgledati tu cijelu sivu zonu. Legalni iznajmljivači će se početi odjavljivati i imat ćemo problem. A hoće li se time riješiti pitanje overturizma? Po meni ne, a do sada smo imali prilično solidno uređen sustav, eVisitor je jako dobar projekt, međutim, sada ne vidim tu nekakvog napretka, dodao je Kraljić. |
Pitanja i kontroverze
Pitanja ima puno, kao i kontroverzi, ponajviše oko toga tko će u lokalnim samoupravama imati hrabrosti reći da više neće apartmana ili ugostiteljskih objekata, a tu je i pitanje turističkih projekata koji bi trebali biti definirani i pripremljeni za financiranje i realizaciju. Na naš upit riječki gradonačelnik Marko Filipović je komentirajući novi zakonski okvir podsjetio da je održivost jedna od temeljnih odrednica turističkog razvoja Rijeke kao i kako se i pri planiranju daljnjeg razvoja turizma, u svakom segmentu, vodi računa da on ne ugrozi niti okoliš ni kvalitetu života stanovnika Rijeke.
Dodao je da na izradi Plana upravljanja destinacijom rade Turistička zajednica grada Rijeke kao i sam Grad.
– S obzirom na to da nam je fokus prvenstveno na kvaliteti, bude li potrebe, angažirat ćemo vanjske stručnjake. U svakom slučaju, mi ćemo se prilagoditi Zakonu i Pravilnicima iako treba reći da su oni tek doneseni. Na žalost, ne mogu se oteti dojmu da je ovo još jedan u nizu poteza kojim Vlada na jedinice lokalne uprave i samouprave prebacuje veliki posao i kratke rokove, odnosno činjenica je da će trenutne rokove biti izazovno ispoštovati svima koji ovom kompleksnom poslu žele kvalitetno pristupiti, a kako bi on, u konačnici, imao smisla i svrhe, kazao je Filipović.
Čelnik jedne od najjačih kvarnerskih destinacija, gradonačelnik grada Krka Darijo Vasilić nam je kazao da su novi Zakon o turizmu i prateći Pravilnici ustvari dobar normativni okvir za određivanje smjera razvoja destinacije s ciljem postizanja konkurentnosti, otpornosti i održivosti, odnosno za planiranje turizma na održiv način posebno u gradovima i općinama koji se suočavaju s izazovom prekomjernog turizma i time povezanim posljedicama.
Pinezić: U špici sezone u PGŽ-u boravi 134.390 neevidentiranih turista
Zanimljivo je usporediti i podatke TZ Kvarnera da u 9.568 vikendica boravi 47.510 turista što znači da po vikendici imamo kapacitet od 5 postelja. Po tome u ukupnom broju 36.446 »vikendica« imamo ukupno 182.230 postelja. Međutim u evidenciji e Visitor nedostaje 134.390 postelja. To znači da nam u špici sezone u Primorsko- goranskoj županiji boravi 134.390 neevidentiranih nekomercijalnih turista, ukazao je Pinezić. Dodajmo da u špici u županiji u prosjeku boravi oko 150.000 turista. |
Tko će kontrolirati
– Nove nadležnosti turističkim zajednicama i lokalnim samoupravama u praćenju indikatora održivosti, izračunu prihvatnih kapaciteta i izradi planova upravljanja koristan su alat za upravljanje strukturom i brojem smještajnih kapaciteta te ukoliko je potrebno i ograničavanje izdavanje rješenja za pojedinu vrstu smještajnih odnosno ugostiteljskih objekata. Međutim, puno je tu još nedefiniranih provedbenih prepreka, ponajprije u potrebnom prijenosu poslova izdavanja minimalno tehničkih uvjeta, kategorizacije prostora, poslova turističke inspekcije na lokalnu samoupravu, jer dokumenti prostornog i turističkog planiranja koji će definirati kako će se koristiti prostor i kako će usmjeriti daljnji razvoj, u konačnici nemaju smisla ukoliko ih nema tko nadzirati i kontrolirati. Već danas na otoku Krku imamo skoro jednak broj komercijalnih i nekomercijalnih kapaciteta, jedne koji su registrirani kao gospodarski subjekt s svim poreznim i neporeznim opterećenjima i druge koje sustav ne prepoznaje, posebno u poreznom smislu, što je vidljivo i kroz novu poreznu reformu s izmjena zakona o lokanim porezima i o porezu na dohodak, ukazao je gradonačelnik grada Krka.
Slično razmišlja i Robert Anton Kraljić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica, koja ima velik udio obiteljskog smještaja, a koji se, osvrćući se na nove zakonske promjene, najprije se osvrnuo na i vladinu poreznu reformu i najavljeno povećanje nameta iznajmljivačima. Istaknuo je da će vjerojatno doći do odjavljivanja legalnog smještaja i rada na crno.
– Nema inspektora i već je jasno kako će se to sve razviti. Ako Vlada ide s ovakvim ciframa, imat će samo neuspjeh. Opet se kažnjava poštenog čovjeka koji sve plaća, koji je u obiteljskom smještaju već 40-50 godina i kojem u smještaju dolaze druga ili treća generacija gostiju iz iste obitelji. Kao što je sve u našoj zemlji naopako, tako je i ovo. Umjesto da država sankcionira one koji ključeve stanova razmjenjuju u Ljubljani, Budimpešti, Beču ili drugdje, oni idu opet na onog čovjeka koji sve plaća. A i cijelu tu priču i oko Zakona o turizmu i ograničavanja kapaciteta i broj ugostiteljskih objekata ne mogu shvatiti, osim eventualno kao namjeru da se pogoduje hotelijerima i nekakvim velikim turističkim kućama. Recimo da je netko dignuo kredit i napravio kuću te planira otvoriti restoran. Uložio je velik novac, dvije, tri godine čekao građevinsku dozvolu, i sada ćemo mu mi reći da ne može otvoriti taj restoran?! Ljudi potroše milijune, i sada bi mi trebali reći više nam ne treba restorana?! Gdje je tu tržišna utakmica, demokracija? Od zabrana nema ništa. Moramo znati da iduće godine idu lokalni izbori i sastavi gradskih i općinskih vijeća se mijenjaju ovisno o rezultatima izbora pa je teško govoriti tko će biti na poziciji, kazao je Kraljić. Istaknuo je da ova Općina ne planira dizati namete iznajmljivačima, već će ići na one minimume iznosa koje zakon dozvoljava.
Prazni stanovi
Konzultant za obiteljski smještaj Nedo Pinezić također se osvrnuo na činjenicu da se planovima opet neće obuhvatiti taj dio nekomercijalnog smještaja jer se realno ne zna o kojim brojkama takvih nekretnina se radi. A oni koji u njima borave također rade pritisak na destinaciju.
Od Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove Primorsko-goranske županije, dobio je, kaže odgovor da im je Državni zavod za statistiku dostavio odgovor da je prema podacima Popisa stanovništva, kućanstva i stanova 2021. godine, u Primorsko-goranskoj županiji bilo 43.914 praznih stanova i 36.446 stanova za odmor, dakle, vikend kuća, apartmana, obiteljskih kuća za odmor. To bi ukupno činilo 80.360 nenastanjenih stanova.
– Što se tiče turističkih objekata, iz Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj naše županije su naveli da je prema pregledniku Središnjeg registra na području PGŽ registrirano 27.038 aktivnih objekata, bilo da se radi o objektima čiju su kategorizaciju zatražili građani u domaćinstvu ili poslovni subjekti. Radi se o apartmanima i studio apartmanima. Kao i da je registrirano 2.886 objekata vrsta kuće za odmor, bilo da se radi o objektima čiju su kategorizaciju zatražili građani u domaćinstvu, njih 2.616, ili poslovni subjekti koji su kategorizirali 270 kuća za odmor. Znači ukupno »u turizmu« imamo 29.924 objekta, što znači da nam ostaje potpuno prazno više od 50 tisuća objekata.