Ustavni sud poništava Karamarkove činove?

Bi li odluka suda da uredba nije u skladu s Ustavom mogla značiti i nova rješenja o zvanjima? Ministar Ostojić kaže da ne želi prejudicirati odluku Ustavnog suda i navoditi koje bi poteze morali provesti

Novi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nije ni zasjeo u fotelju čelnog čovjeka oporbene stranke, a već je dobio jednu »bitku« protiv vladajuće Kukuriku kolicije, odnosno svog nasljednika na mjestu ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića i to zahvaljujući Europskoj komisiji. Bruxelles je blokirao Ostojićevu želju da promijeni Zakon o policiji, a hoće li Karamarko dobiti i »rat« za policiju, presudit će Ustavni sud. Naime, Ustavni sud bi uskoro trebao odlučiti je li uredba, koju je također donio Karamarko i po kojoj je promaknut najveći broj službenika u najviša policijska zvanja u skladu s Ustavom i Zakonom o policiji.   

Najviša zvanja

U sindikatu policije ipak nisu toliko nezadovoljni uredbom jer je ona, kako kažu, omogućila da ljudi koji rade 20 ili više godina mogu napredovati u policiiji. Podsjećaju da su bili u radnoj skupini za izradu Uredbe, ali da su bili manjina, te da neke njihove primjedbe nisu usvojene. No, ipak smatraju kako je uredba omogućila da nestane nepravdi po kojima su ljudi nakon pet godina, ako su imali VSS, mogli napredovati u policiji dok je to policijskim službenicima koji su došli prije 20 godina sa SSS spremnom, bilo onemogućeno. Ističu i to da je prema sistematizaciji u policiji bilo 250 radnih mjesta glavnog policijskog savjetnika, a tek 32 ljudi s tim zvanjem, te da su ta radna mjesta popunjena s policijskim službenicima koji nisu imali adekvatno zvanje, pa su primali dodatak.

Zahvaljujući toj uredbi pred same je izbore prošle godine u najviša policijska zvanja policijskog savjetnika promaknuto 473 službenika, pa taj čin u policiji sad ima ukupno 684 službenika. Među njima, i to isključivo među njima, novi ministar Ostojić mora birati 220 vodećih ljudi u policiji, pa tako i glavnog ravantelja policije za kojeg je već raspisao natječaj. Tako neće biti jedino ako Ustvani sud sruši cijelu uredbu, jer bi takva odluka značila donošenje nove uredbe i nova rješenja o napredovanju, a možda i ispisivanje 20 tisuća novih rješenja o zvanju.   Što o spornoj uredbi misli Karamarko, nismo uspjeli doznati, iako smo od ponedjeljka pokušavali kontaktirati s njim na tu temu. Tek je u svom intervju Večernjem listu poručio da kad je Zakon o policiji u pitanju SDP mora znati da je Hrvatska još pod monitoringom EU i da se ne »može voditi Kukuriku politika, nego da trebaju provesti kontinuitet hrvatske politike kojeg su HDZ-ove vlade dobro trasirale«.   

Moguće odugovlačenje?

Sadašnji ministar Ostojić kazao nam je da ne može komentirati postupak pred Ustavnim sudom kao ni odgovor koji je na zahtjev suda dostavila Vlada. U javnost je procurilo samo to da je Vlada dala mišljenje da uredba nije u skladu sa Zakonom o policiji i Ustavom. Na pitanje boji li se da bi Ustavni sud, sada kad je Karamarko postao predsjednik najjače oporbene stranke, mogao biti blaži u ocjeni njegove uredbe ili odugovlačiti odluku o uredbi, kako ne bi presuđivao u njihovom »sukobu«, Ostojić odgovara da u to ne vjeruje.   – Ne vjerujem da će Ustvani sud odugovlačiti s odlukom. Uvjeren sam da se ne radi o instituciji na čije bi odluke mogao imati bilo kakav utjecaj izbor čelnika HDZ ili bilo koje druge stranke, kazao nam je Ostojić. 

    Bi li odluka suda o tome da uredba nije u skladu s Ustavom mogla značiti i nova rješenja o zvanjima, Ostojić ne želi odgovoriti, jer kako kaže, »ne želi prejudicirati odluku Ustavnog suda i navoditi koje bi poteze onda morali provesti«.