Javna rasprava do sutra

Ustavni sud lani dao pravo gay partnerima da mogu biti udomitelji. Novi zakon o udomljavanju ih ne spominje ni riječju

Ljerka Bratonja Martinović

Ilustracija iStock / Pixsell

Ilustracija iStock / Pixsell

U udruzi Dugine obitelji uvjereni su da nije tako i da se radi o političkoj odluci kojom se životnim partnerima umanjuje pravna sigurnost



ZAGREB – Uoči kraja javne rasprave o paketu zakona u okviru reforme sustava socijalne skrbi, koja traje do sutra, 3. studenoga, na prijedlog izmjena Zakona o udomljavanju stiglo je više desetaka primjedbi kojima se traži da se u taj zakon kao potencijalni udomitelji uvrste i životni partneri. Unatoč odluci Ustavnog suda, koji je početkom prošle godine dao za pravo istospolnim partnerima da postanu udomitelji, resorno ministarstvo nije ih ni riječju spomenulo u novom zakonu o udomljavanju.


Pozivaju se pritom na to da Ustavni sud nije naložio izmjene zakona, već utvrdio da su nadležna tijela dužna životnim partnerima omogućiti bavljenje udomiteljstvom pod istim uvjetima kao i svima drugima. Kako tvrde, i bez toga istospolni partneri imaju mogućnost biti udomitelji.


U udruzi Dugine obitelji uvjereni su da nije tako i da se radi o političkoj odluci kojom se životnim partnerima umanjuje pravna sigurnost da će u slučaju ulaska u postupak stjecanja statusa udomitelja biti tretirani isto kao i bračni partneri.


Obiteljsko pitanje




– Vidimo da se u neke zakone životni partneri uključuju, a u neke ne, osobito ako je tema neko obiteljsko pitanje. Ali recimo, za neke porezne stvari i slično, uključi ih se u zakon. Tako se u Zakonu o uredbama, koji je donesen početkom listopada, decidirano navode i životni partneri. Dok god Hrvatska ne bude imala ujednačene zakone, imat ćemo problema jer se može dogoditi da neki državni službenik nije educiran o Zakonu o životnom partnerstvu i da će biti diskriminacije, kaže predsjednik Udruge Danijel Martinović.


Ako Vladi ništa nije sporno u tome da životni partneri budu udomitelji, pita se, zašto to onda ne unese u Zakon o udomljavanju? Ako provodi dvostruke standarde, ističe, onda je to politička poruka.


Tijekom ove godine, nekoliko je životnih partnera i partnerica uspješno udomilo djecu u Hrvatskoj, no uvijek postoji strah da će tijekom procesa biti odbijeni ili izloženi diskriminaciji. Interes za posvajanjem i udomiteljstvom kod životnih partnera postoji, no mnogi su u strahu da će morati proći kroz pravnu odiseju kakvu su prošli Mladen Kožić i Ivo Šegota, prije nego što su postali uspješni udomitelji.


– Za udomiteljstvo su se nakon njih dvojice prijavili još neki, i oni su nedavno udomili djecu. Neki još čekaju, jer to su postupci za koje treba vremena. U praksi vidimo da se to rješava bez diskriminacije, ljudi nam kažu da su djelatnici u centrima za socijalnu skrb pristupačni. Što se tiče struke, mislim da nema problema, jer kad dođete u centar radi udomljavanja dočekaju vas raširenih ruku. Zapreke su na višim razinama, kad se politika krene miješati…, ističe Martinović. Očekivao je, kaže, da će se stvari promijeniti nakon tragičnih događaja u sustavu socijalne skrbi, kad je ministar poručivao da će slušati struku, da će slijediti pozitivne trendove i propise. Ali to se, zaključuje, nije dogodilo.


Neujednačeno postupanje


U javnu raspravu uključio se i Ivo Šegota, koji neuvrštenje životnih partnera u novi zakon smatra krajnje ponižavajućim.


– Djeca žive s nama više od godinu dana, ostvarena je velika privrženost i sjajno napreduju, što potvrđuju i vrtić i škola i stručna služba nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručna služba Dječjeg doma Zagreb, koja provodi uslugu rane intervencije (logopetkinja i rehabilitatorica) i privatna logopetkinja kod koje ide naš školarac. Ni na jednom polju života naša udomiteljska obitelj se nije suočila s diskriminacijom ili problemima bilo kakve vrste, navodi Šegota.


Odluka Ustavnog suda kojom su životni partneri izjednačeni sa svim ostalim obiteljima u mogućnosti udomljavanja mora, poručuje, biti provedena i kroz ovaj zakon direktnim navođenjem životnih partnera u zakonu. »Sve ostalo značilo bi izigravanje odluke Ustavnog suda i podrivanje pravnog poretka Hrvatske, što dovodi do pravne nesigurnosti i mogućih neujednačenih postupanja državnih tijela prema drugim životnim partnerima koji budu iskazali želju za udomiteljstvom. Nemojte da vas vodi strah od vaših birača, vaši birači su naši susjedi, naše učiteljice, naši majstori, naši sportski treneri, naše prodavačice u trgovinama u našem selu… svi oni su našu obitelj objeručke prihvatili i zavoljeli. Ministarstvo obitelji je ministarstvo i naše obitelji, ljubazno molimo da i naša obitelj, i djeca o kojoj danonoćno skrbimo, bude prepoznata u zakonu kao jednako vrijedna i poštovana od strane Republike Hrvatske«, poručuje Šegota.