ZAGREB – Nova školska godina počinje s knedlom u grlu za mnoge roditelje koji se nalaze pred otvorenim pitanjem – mogu li svom djetetu platiti školski obrok.

Koliko je obrazovni sustav gluh na taj problem, pokazuje slučaj iz Zadra gdje roditelji, da bi njihova djeca uopće dobila mogućnost prehrane u školi, moraju potpisati bjanko zadužnicu na iznos od 5.000 kuna i ovjeriti je kod javnog bilježnika.

Ustavni stručnjaci upozoravaju na to da je takva praksa neprihvatljiva, te da je naplata školskog obroka protuustavna u socijalnoj državi s obveznim osnovnim obrazovanjem. Profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku Mato Palić poručuje roditeljima da, u spomenutom slučaju, imaju puno pravo osporavati postupanje škole, a smatra da imaju dobru pravnu osnovu za podizanje ustavne tužbe protiv naplate školskih obroka.

Socijalna država

– Osnovno školstvo po zakonskim odredbama je obvezno. I Ustav RH kaže u čl. 66 st. 2 da je obvezno obrazovanje besplatno, u skladu sa zakonom. Ako to tumačite usko i pogrešno, to bi značilo da roditelji nisu dužni plaćati školarinu za djecu u osnovnoj školi, što nije nikad nikome padalo na pamet. No, kad je u pitanju obrok za školarce, ključ priče je u tome da je naplata obroka protuustavna jer predstavlja teret za roditelje djece, tvrdi Palić.

Dijete koje, na primjer, ide u šesti razred osnovne škole, a na nastavi sjedi od osam do 14 sati, ne može normalno sudjelovati u nastavnom procesu, niti ispunjavati svoje obveze koje iz njega proizlaze, ako nije imalo nekakav obrok, nastavlja osječki profesor. »Ni odrasli ne mogu normalno raditi i funkcionirati ako nisu nešto pojeli. A mnogi nemaju novca za taj obrok«, dodaje.

Mato Palić / Foto MARKO MRKONJIĆ/PIXSELL

Navodi, zatim, da je po čl 1. Ustava RH Hrvatska između ostalog definirana kao socijalna država. U čl 3. Ustava navedene su pak najviše vrednote ustavnog poretka, a jedna od njih je i socijalna pravda.

– Pitanje je, dakle, je li Hrvatska socijalna država i je li socijalno pravedno oštetiti djecu roditelja koji nemaju financijskih mogućnosti platiti djetetu obrok, pogotovo u ovoj situaciji gdje inflacija već nekoliko mjeseci prelazi 10 posto, i gdje ljudi koji imaju djecu u osnovnoj školi diljem Hrvatske teško podmiruju svoje financijske obveze i mimo onog što je vezano za školu.

Naplata tih obroka je apsolutno protuustavna jer je ona, pogotovo u ovakvim društvenim okolnostima, prekomjeran teret, a pogotovo u kontekstu zadužnica za koje bi roditelji morali platiti i ovjeru, samo da bi njihova djeca dobila pravo na obrok koji tek moraju platiti. To je duboko nepravedno i duboko nemoralno, poručuje.

Ustavna tužba

O potrebi sustavnog rješenja školske prehrane za svu djecu već dulje vrijeme upozoravaju začetnice inicijative »Pravo svakog djeteta na školski obrok«, profesorice Pravnog fakulteta u Zagrebu Olja Družić Ljubotina, Ivana Dobrotić, Antonija Petričušić i Marijana Kletečki Radović.

Unatoč vrlo jasno dokumentiranim pokazateljima da je sve više roditelja koji svom školarcu ne mogu podmiriti trošak školske prehrane, da u svakoj drugoj školi ima djece koja uopće ne jedu za vrijeme nastave, a mnogim je učenicima školski obrok jedini cjeloviti obrok u danu, Vlada nije imala sluha za ovu inicijativu.

Ustavni stručnjak Palić poziva roditelje da pravno ospore postupanje škole koja od njih traži potpisivanje mjenice i pokušaju riješiti spor u okviru Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ako to ne uspije, predlaže im pokretanje upravnog spora i ustavnu tužbu.

– To se mora rješavati od slučaja do slučaja, pojedinačno, jer nemate propis gdje bi pisalo da naplata ide sukladno aktu škole. Roditelji bi morali reagirati na ovakvu praksu, smatra Palić. I sam bi, kaže, podnio ustavnu tužbu da se nalazi u takvoj situaciji, a spreman je dati pomoć ili savjet roditeljima koji bi htjeli osporiti naplatu obroka u školama.