Građani su svoja slobodna sredstva s bankovnih računa podizali i usmjeravali ih prema državnim izdanjima / Foto EMICA ELVEDJI/PIXSELL
Država je postala najveći konkurent bankama, a HNB je izračunao da se prema obveznicama i trezorcima odlilo 4,7 milijardi eura štednje iz banaka. Banke su malo digle kamate pa su porasla oročenja, no i ona usporavaju
povezane vijesti
Na kraju rujna depoziti kućanstava iznosili su 38,7 milijardi eura, poduzeća 17,1 milijardu eura, a opće države 6 milijardi eura, objavila je Hrvatska narodna banka koja navodi da su depoziti rasli i na kvartalnoj i na godišnjoj razini, iako se godišnja stopa usporila. Rasli su depoziti svih sektora, no najzanimljivije je da su, konkretno, u proteklih godinu dana ukupni depoziti kućanstava porasli po stopi od 2,4 posto, pri čemu su oročeni depoziti porasli po stopi od 25,2 posto. Dakle, ako su oročeni depoziti građana na godišnjoj razini ovoliko rasli, a ukupan rast to ne odražava, negdje se morao dogoditi pad, a on se naravno dogodio kod prekonoćnih depozita, neoročenih sredstava i viškovima na transakcijskim računima, koji su se u značajnijoj mjeri, uslijed državnih izdanja trezorskih zapisa i narodnih obveznica, odlijevali iz bankarskog sustava. Posljedica je to pokušaja države da vlastitim izdanjima konkurira štednji u bankama, koja je jedno vrijeme nosila tek nešto više od nula posto kamate na oročenja. Kako su izdanja slijedila jedno za drugim, te kako su građani svoja slobodna sredstva s bankovnih računa podizali i usmjeravali ih prema državnim izdanjima, tako su se banke malo trgnule pa podigle kamate na oročenu štednju. Uslijed toga, građani su se opet usmjerili prema bankovnim oročenjima pa je trend popravljen, a štednja u bankama i dalje u plusu.
Foto Emica Elvedji/PIXSELL
Domaći sektori
No, kako HNB navodi, i rast oročenih depozita usporava… Prema podacima Hrvatske udruge banaka, koja se također oglasila u povodu Dana štednje, prosječna kamatna stopa na oročene depozite građana je u kolovozu prošle godine iznosila 1,35 posto, a u kolovozu ove godine 1,78 posto. Dakle, nešto je rasla. Kako HNB detaljnije navodi, na kraju rujna su ukupni depoziti domaćih sektora iznosili 63,8 milijardi eura, te su tijekom trećeg tromjesečja 2024. porasli za 2,8 milijardi eura (ili 4,6 posto), a u odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2023. porasli su za 2,5 milijardi eura te se njihova godišnja stopa rasta usporila s 5,8 posto na kraju lipnja na 4,1 posto na kraju rujna 2024. Promatrano po sektorima, tijekom trećeg tromjesečja 2024. zabilježen je porast depozita kod svih sektora.
U Zagrebu i uz more se više štedi
Iz Hrvatske gospodarske komore poručili su da je »trend rasta depozita usporen jer su hrvatski građani prepoznali i neke druge oblike štednje i ulaganja«. Analiza HGK-a pokazala je da gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, iako je vidljiv trend smanjenja njihovog udjela. U 2023. taj udjel iznosio je 45,5 posto, primarno zbog bržeg rasta ulaganja u mirovinske fondove, a u prošloj godini postala su relevantna i ulaganja u dužničke vrijednosne papire, kažu u HGK-u. Što se tiče regionalne raspodjele depozita, analiza HGK-a je pokazala da je i dalje najviše depozita koncentrirano u Zagrebu (28 posto) te u sedam županija jadranske Hrvatske (42 posto). Pritom je Primorsko-goranska na trećem mjestu po vrijednosti ukupnih depozita, iza Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. I po vrijednosti depozita po stanovniku PGŽ je treći: prva je Istarska županija, a drugi Grad Zagreb. |
– Tako su depoziti kućanstava porasli za 1,1 milijardu eura (ili 3 posto), depoziti nefinancijskih društava za 1,2 milijardi eura (ili 7,8 posto), a depoziti opće države za 0,4 milijarde eura (ili 6,5 posto). U proteklih godinu dana depoziti kućanstava porasli su po stopi od 2,4 posto, a nefinancijskih društava po stopi od 2,7 posto, ističe HNB. Što se tiče spomenutih prekonoćnih depozita, čiji je doprinos ukupnoj štednji negativan, na kraju rujna prekonoćni depoziti domaćih sektora iznosili su 44,9 milijardi eura, pri čemu se na kućanstva odnosilo 27,7 milijardi eura, na nefinancijska društva 12,7 milijardi eura, a na opću državu 3,6 milijardi eura. S obzirom na to da je tijekom trećeg tromjesečja ove godine zabilježen čak i rast prekonoćnih depozita, tako se onda, tumači HNB, na godišnjoj razini pad tih ukupnih prekonoćnih depozita ipak usporio, s minus 4,4 posto na kraju lipnja na minus 2,4 posto na kraju rujna ove godine. Ali, godišnji pad prekonoćnih depozita kućanstava blago se pak ubrzao s minus 4,5 posto na kraju lipnja na minus 4,6 posto na kraju rujna, dok se konkretno godišnja stopa rasta ovih depozita poduzeća povećala s minus 6,2 posto na kraju lipnja na 1 posto »u plusu« na kraju rujna. Što se tiče oročenih depozita, na kraju rujna su ukupno iznosili 18,9 milijardi eura, pri čemu su oročeni depoziti kućanstava 11 milijardi eura, a poduzeća 4,4 milijarde eura.
Oročenja neće više bitnije rasti
Iz HNB-a su potvrdili da su »narodni« trezorski zapisi i državne obveznice privukli pažnju građana koji su u šest izdanja državnih vrijednosnih papira upisali ukupno 4,7 milijardi eura, te se to čini kao glavna alternativa oročenim depozitima. Kažu da s obzirom na očekivani nastavak snižavanja kamatnih stopa ECB-a, koji će se prenositi i na kamatne stope na oročene depozite koje banke nude kućanstvima, kao i najave Ministarstva financija da će nastaviti s izdanjima vrijednosnih papira, vjerojatno se udjel oročenih u ukupnim depozitima stanovništva neće znatnije povećavati. |
Sigurna utočišta
– Na godišnjoj razini rast se ukupnih oročenih depozita znatno usporio s 38,8 posto na kraju lipnja 2024. na 23,8 posto na kraju rujna 2024. Pritom se rast oročenih depozita kućanstava usporio s 27,1 posto na kraju lipnja na spomenutih 25,2 posto na kraju rujna ove godine, dok se godišnji rast oročenih depozita tvrtki znatno usporio s 49,8 posto na kraju lipnja 2024. na 8,2 posto na kraju rujna 2024. Dakle, doprinos rastu štednje na godišnjoj razini dali su oročeni depoziti, dok su prekonoćni u minusu, ali i ovi oročeni sada usporavaju. HUB je podsjetio i da je krajem 2022. zabilježen značajan rast depozita građana kao posljedica uvođenja eura, no rast je »nastavljen unatoč povećanoj osnovici te je u kolovozu 2024. iznosio 2,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine«. Navode da je udjel oročenih depozita povećan s 22 na 27 posto u istom razdoblju zbog rasta depozitnih kamatnih stopa. Prosječna kamatna stopa na oročene depozite građana je u kolovozu prošle godine iznosila 1,35 posto, a u kolovozu ove godine 1,78 posto, kažu u HUB-u. Tvrde da »potrošači i dalje prepoznaju banke kao partnere i utočišta sigurne štednje«.
