Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sutra ujutro će priopćiti koji će kandidati za povjerenika biti na čelu kojeg resora u svojevrsnoj europskoj Vladi koju će ona voditi sljedećih pet godina. Kako javlja portal Politico koji ima dobre izvore u briselskoj administraciji, Dubravka Šuica mogla bi dobiti resor demografije i pravosuđa.

Pouzdana političarka

– Hrvatska povjerenica koja dolazi iz Europske pučke stranke kojoj pripada i Von der Leyen, smatra se stabilnom i pouzdanom povjerenicom. Povjerenici koji su bili članovi prethodnog sastava Europske komisije tradicionalno mijenjaju resore, ali Šuica želi nastaviti raditi na demografskim temama.

Njezin trenutačni portfelj za demokraciju i demografiju trebao bi biti proširen tijekom drugog mandata Von der Leyen, a Šuičino ime spominjalo se za nekoliko resora, uključujući resor koji se bavi Mediteranom, ali bi joj se također mogla dati prilika da se nosi s teškom europskom temom vezanom uz vladavinu prava i pitanjima povezanim s tom temom, piše portal Politico.

Naravno, kolikogod Politico bio upućen u europske teme, i ovo predviđanje treba uzeti sa zrnom soli. Naime, tijekom prošlog tjedna u medije je procurilo nekoliko popisa s raspodjelom resora. Prema jednom od tih popisa, Šuica je bila kandidatkinja za jedno od tri druga područja – socijalna pitanja, zdravstvo ili stanovanje.

Nakon što Von der Leyen objavi čelne ljude resora, sredinom listopada krenut će saslušanja predloženih kandidata pred nadležnim odborima Europskog parlamenta.

Predsjednica Europske komisije će danas ujutro u zgradi Europskog parlamenta na sastanak takozvane Konferencije predsjednika, koju čine predsjednica parlamenta i šefovi zastupničkih klubova, predstaviti prijedlog sastava nove Europske komisije i raspodjelu resora. Nakon toga će Vijeće EU-a, koje predstavlja države članice, službeno usvojiti popis kandidata za povjerenike.

Taj prijedlog Vijeće onda proslijeđuje Europskom parlamentu. Nakon toga parlamentarni Odbor za pravne poslove analizira izjave o financijskim interesima kandidata za povjerenike i ocjenjuje postoji li sukob interesa. Tada započinje proces saslušanja predloženih povjerenika pred odborima Europskog parlamenta nadležnim za resor koji su dobili.

Sjednica u studenom

Po završetku procesa saslušanja, cijelu Komisiju treba potvrditi Europski parlament, u najboljem slučaju na plenarnoj sjednici krajem listopada ili vjerojatnije u studenome. Slijedom toga nova Europska komisija mogla bi preuzeti dužnost 1. studenoga ili, vjerojatnije, tek 1. prosinca.

Von der Leyen navodno je nezadovoljna brojem predloženih žena za novi sastav Europske komisije. Zasad su države članice predložile osam kandidatkinja, što znači da bi zajedno s Von der Leyen i visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas, ukupno u Europskoj komisiji bilo deset žena.

Von der Leyen je posljednjih dana pritiskala manje države članice da promijene predložene kandidate i umjesto muškaraca predlože žene. Zasad je jedino slovenski kandidat Tomaž Vesel odustao i sada se čeka novi prijedlog slovenske vlade. Predsjednica Komisije zatražila je od svih država članica da joj predlože po dva kandidata – muškarca i ženu – ali to su ignorirale sve članice osim Bugarske. Od zahtjeva za dvoje kandidata izuzete su one zemlje članice koje su ponovno predložile iste osobe koje su bile povjerenici u dosadašnjoj Komisiji.

Pravo veta

Može se dogoditi da neki od predloženih kandidata ili kandidatkinja otpadnu jer neće proći saslušanje pred parlamentarnim odborom. U prethodnom ciklusu, pri izboru dosadašnje Komisije 2019. godine otpalo je troje kandidata. Von der Leyen je prošli tjedan izjavila da su kompetentnost i poštivanje zemljopisne, političke i spolne ravnoteže ključni kriteriji za sastav nove Europske komisije.

Nekadašnji prvi čovjek Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi podnio je jučer Izvješće o konkurentnosti EU-a u kojem među ostalim predlaže i ukidanje veta u odlučivanju EU-a o temama kao što su vanjska politika, sigurnosna politika i proračun. Zadnji primjer da je jedna zemlje blokirala odluku s kojom su se složile sve ostale bilo je odlučivanje o paketu pomoći Ukrajini teškom 50 milijardi eura koje je mjesecima blokirala Mađarska.

Nedavno je i Estonija blokirala odluku vezanu uz naplatu poreza na dodanu vrijednost. Ovo je jedna od rijetkih vanjskopolitičkih tema oko koji se slažu premijer Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović. Oba su protiv ukidanja veta. S druge pak strane takvu su soluciju u neobveznom glasanju u Europskom parlamentu podržali zastupnici SDP-a. Draghi je podržao i izdavanje zajedničke europske euro obveznice.