snimio Denis Lovrović
Potpuno je jasno da je Europska centralna banka pismo poslala zbog najavljenih izmjena Zakona o HNB-u što ih je predložila skupina od 45 zastupnika iz vladajućih stranaka, ali i oporbe.
ZAGREB – Hrvatske vlasti dobile su pismo Europske centralne banke (ECB) s upozorenjem da sve izmjene zakona koje se tiču Hrvatske narodne banke moraju biti usklađene i dogovorene s ECB-om, ta nam je informacija potvrđena iz više izvora. Da je pismo stiglo u hrvatski parlament, potvrđeno nam je i u Uredu predsjednika Sabora Željka Reinera, ali bez detalja što u tom pismu stoji tek uz napomenu da je ono proslijeđeno u Vladu i saborskom odboru za financije.
Šaroliko društvo
Iza zakona stoji šaroliko političko društvo, 45 zastupnika iz čak devet stranaka, te sedam manjinskih i nezavisnih zastupnika. Zakon je u ime predlagatelja potpisao predsjednik Kluba zastupnika Mosta Ivan Kovačić, koji je u međuvremenu napustio tu poziciju, a predstavljat će ga predsjednik saborskog odbora za financije HDZ-ov Goran Marić i Mostov Ivan Lovrinović.
Prijedlog zakona podržalo je 10 zastupnika HDZ-a, 13 Mostovih zastupnika, po dvoje zastupnika HDSSB-a, HSS-a, HSLS-a i HSU-a, Miodrag Demo iz stranke Milana Bandića, nekadašnji potpredsjednik Vlade reformist Radimir Čačić i SDSS-ov Mile Horvat. Za nova pravila su i nezavisni Stipe Petrina i Gordana Rusak te zastupnici nacionalnih manjina Šandor Juhas, Ermina Lekaj Prljaskaj, Vladimir Bilek i Mirko Rašković.
Transparentnije poslovanje
Oni koji se protive izmjeni zakona, pogotovo, kako kažu, tako ishitrenoj, nisu iznenađeni pismom iz Frankfurta iz središta ECB-a te napominju da je prvo trebalo promjene dogovarati u tiho, a kad se to uspije, s njima krenuti u parlament, umjesto da se od toga rade politički poeni.
S druge strane u redovima predlagatelja kažu da o dopisu ECB-a ne znaju ništa, da je hrvatski parlament sa 69 glasova, znači ne samo s onima koji se zalažu za izmjene, usvojio prijedlog da se o zakonu raspravlja u hitnoj proceduri. Ističu da će oni lako objasniti Europskoj centralnoj banci predložene izmjene jer, kako tvrde,
u većini zemalja Europske unije državnim revizorima omogućeno je da revidiraju poslovanje i izvješća središnjih banaka, dok hrvatski zakoni to nisu predvidjeli. Ulazak revizora u HNB, objašnjavaju oni, samo će omogućiti da poslovanje HNB-a bude transparentnije i da javnost u njega ima više povjerenja.