Pixabay.com
Nasilje nema ni rasu ni boju kože, spol ni dob ni nacionalnost, i za svako je nasilje nužna nulta tolerancija, navode u Udruzi i pitaju zašto ne postoji i sklonište za muškarce – žrtve nasilnih žena. Kažu da se od 1.158 članaka iz tiska i s portala samo jedan posto odnosi na nasilje žena nad muškarcima
Partnersko nasilje
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kažu u Udruzi za ravnopravno roditeljstvo, povećava se udio žena prekršajnih nasilnica u obitelji, a udio žena kaznenih nasilnica u obitelji kontinuirano je od 2004. godine na razini od 15-20 posto. Zabluda je, ističu, da je nasilje žena prema muškarcima beznačajno, jer je na razini od najmanje 20 posto i za prekršajna i za kaznena djela pa bi i izvještaj Pravobraniteljice, smatraju, trebao posvetiti najmanje 20 posto sadržaja toj problematici. Pravobraniteljica ne propituje, nastavljaju u Udruzi, da su sva skloništa za žrtve nasilja namijenjena ženama te da ne postoji sklonište, čak niti savjetovalište za muškarce žrtve nasilja koje su počinile žene.
Trpe i skrivaju
»Ukoliko se prema javno objavljenim podacima oko 70 milijuna kuna odvaja za tu namjenu, za pomoć muškarcima koje su žrtve nasilnih žena treba već u ovoj godini odvojiti 20 posto, ili 14 milijuna kuna«, dodaju.
Pravobraniteljica, nastavljaju, na više mjesta navodi da je nužno samo za žene (ne i za muškarce) više solidarnosti i građanske hrabrosti suočavanja s nasiljem prema ženama koje žive u strahu, koje je često stid potražiti pomoć, kojima se često poručuje da nasilje moraju trpjeti, i koje same ne vide izlaz ili si ne mogu i ne znaju pomoći. I muškarci se, kažu, ustručavaju prijaviti nasilje koje žene provode nad njima, kako ih patrijarhalna okolina, a na žalost i stručne službe ne bi ismijavali, omalovažavali i još više izvrgnuli psihičkom nasilju. Nasilje nema ni rasu ni boju kože, spol ni dob ni nacionalnost, nabrajaju, i za svako je nasilje nužna nulta tolerancija. Razumiju, kažu, da su žene povijesno bile ugnjetavane od strane muškaraca, ali živimo u 21. stoljeću, pa izvještaj Pravobraniteljice, dodaju, ne smije biti pristran i diskriminirajući.
Komentirajući navode Udruge za ravnopravno roditeljstvo, iz ureda Pravobraniteljice odgovaraju kako je u svojim godišnjim izvješćima o radu, pa tako i u Izvješću o radu za 2017. godinu, Pravobraniteljica navela statističke podatke o nasilju u obitelji dobivene od MUP-a i Ministarstva pravosuđa.
Femicid u Hrvatskoj
Vezano uz spolnu strukturu počinitelja prekršajnog djela nasilja u obitelji, Pravobraniteljica je u svom godišnjem Izvješću o radu za 2017. navela kako je, kažu, »gledano u postocima po spolnoj strukturi počinitelja nasilja, ukupno 77 posto muškaraca i 23 posto žena počinitelja/ica, što je identičan postotak onom iz 2015.-2016. te brojke jasno upućuju na činjenicu da je obiteljsko nasilje rodno uvjetovano i uglavnom usmjereno prema ženama i da su počinitelji redovno u značajno većem broju muškarci, bez obzira na broj ukupno prijavljenih slučajeva koji se iz godine u godinu mijenja, dok spolna struktura počinitelja već treću godinu za redom ostaje ista«.
Dakle Pravobraniteljica, kako odgovaraju iz njenog ureda, nigdje u svojim izvješćima ne kaže da je nasilje žena prema muškarcima beznačajno, štoviše, ukazuje na štetnost svih oblika nasilja, bez obzira na to tko je žrtva, a tko počinitelj.