ZAGREB – Što će biti s domovima zdravlja nakon što sve ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, od obiteljske medicine do ginekologije i pedijatrije, prijeđu u privatnu praksu, pitanje je o čijem će odgovoru velikim dijelom ovisiti kvaliteta zdravstvene zaštite. Prelazak iz sustava koncesija u ordinacije privatne prakse, zvali mi to privatizacijom primarne zdravstvene zaštite ili ne, donijet će značajne promjene u tom dijelu zdravstvenog sustava. Pitanje koje građane danas najviše zanima glasi hoće li u toj reformi stradati pacijenti.

Promjene će, s jedne strane, doživjeti ordinacije gdje će liječnici moći raditi dulje, imenovati nasljednika i primati privatne pacijente, a s druge strane domovi zdravlja koji će ostati bez minimalno 30 posto ordinacija pod svojom upravom. Premda ih opterećuju dugovi, tromo i neučinkovito poslovanje, domovi zdravlja jamstvo su održanja temeljne zdravstvene zaštite na svim područjima Hrvatske. Osim osiguranja minimuma zdravstvenih usluga, njihova je uloga i podizanje kvalitete zdravstvene zaštite, ulaganje u preventivne programe, savjetovališta, organiziranje specijalističkih usluga… Što će od toga raditi nakon što se primarna zdravstvena zaštita reformira, nije posve jasno.

Očito je da će domovi zdravlja ostati bez dijela »kolača« koji danas imaju, jer oni odlučuju o raspodjeli novca za ordinacije pod svojom kapom, isplaćuju plaće, nabavljaju opremu…. Ordinacije u domovima zdravlja slabije su opremljene, a njihovi pacijenti zato se češće upućuju na bolničke preglede. Na manjkavosti primarne zaštite u domovima zdravlja upozoravali su i Kujundžićevi prethodnici, pa je tako SDP-ov ministar Siniša Varga planirao prenamijeniti domove zdravlja u centre brze dijagnostike i brzog specijalističkog liječenja.

Ugroženi projekti

Domovi zdravlja neće se lako odreći ambulanti koje im pune proračune. Iz domova zdravlja Istarske županije poručuju da bi im takva reforma donijela gubitak od oko osam milijuna kuna, ali i stopirala projekte koje su započeli.

– Ne radi se ovdje o budućnosti domova zdravlja, nego o zdravstvenom standardu. On bi ovim prijedlozima bio ozbiljno ugrožen – tvrdi ravnatelj Ante Ivančić.

– Kao i većina domova zdravlja u zemlji, poslujemo sa značajnim viškom prihoda. Od tih sredstava, sukladno propisima, za plaće ne možemo dati niti jednu kunu. Sva ta sredstva, u skladu s planovima razvoja i županijskim planovima za zdravstvo, ulažemo u podizanje kvalitete zdravstvene zaštite – ističe Ivančić.

U 2016. godini uložili su tako više od pet milijuna kuna u renoviranje prostora i nabavku opreme, a izračunali su da bi ustanova, ako se cijela primarna i sekundarna zdravstvena zaštita privatizira, bili u gubitku od osam milijuna kuna.

– To bi ugrozilo već planirane ili započete projekte izgradnje zdravstvene stanice u Vodnjanu, palijativnog odjela u Pazinu, energetske obnove u Pazinu i Labinu, obnovu radiološke opreme u svim ispostavama. Da ne kažem da je upitno i financiranje specijalizacija i ukupne edukacije u koju ulažemo značajna sredstva. Nevjerojatna je lakoća kojom naša zdravstvena administracija uvodi ovakve drastične promjene zdravstvenog sustava, očigledno nesvjesna posljedica – upozorava ravnatelj istarskih domova zdravlja.

Nužna analiza

I u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije pitaju se kakve ih promjene čekaju kad se novi zakon donese. Previše je, kažu, nepoznanica koje u nacrtu zakona o zdravstvenoj zaštiti nisu definirane.

– Činjenica je da nismo dobili analizu postojećeg stanja, ne znamo kakve bi učinke promjene imale na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, niti pokazatelja da ona danas nije kvalitetna i dostupna. To je osnovni preduvjet za razgovor o promjenama – podsjeća ravnatelj Vladimir Mozetič.

Njihov će dom zdravlja, najavljuje ravnatelj, i dalje osiguravati usluge primarne i specijalističko-konzilijarne zaštite, a korisnicima pružati sigurnu i kvalitetnu zdravstvenu uslugu.

U tome što će biti s ambulantama koje se nalaze na otocima, udaljenim područjima, gdje je doktore koliko-toliko zadržavala obaveza da ih u sustavu najmanje 30 posto bude zaposleno u domu zdravlja, velik interes imaju županije kao njihovi vlasnici. Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk nada se da će domovi zdravlja dobiti značajnu ulogu u sustavu zdravstva, i da će njihove primjedbe na zakon ministar Milan Kujundžić uvažiti.

– Uočili smo neke formalne i sadržajne nedostatke na koje ćemo ukazati. Predložit ćemo da se razrade pitanja decentralizacije zdravstva, primarne zdravstvene zaštite, hitne medicine i sustavnog praćenja i evaluacije – veli Pauk.

– Stručna rasprava o Zakonu još uvijek traje i zato vjerujemo da će se prihvatiti primjedbe stručne javnosti. Primarna zdravstvena zaštita ne proizvodi gubitke, i baš zato treba je unaprijediti tako da svi imaju jednako dostupnu zdravstvenu uslugu, pogotovo u ruralnim područjima, kaže Pauk. Jednaka dostupnost zdravstvene zaštite bit će, zaključuje – glavni zahtjev Zajednice županija.