ZAGREB – Građani Hrvatske u budućnosti će, vjerojatno do kraja ove godine, prijedloge za upis vlasništva u zemljišne knjige podnositi isključivo elektroničkim putem i taj posao neće moći obavljati sami, nego će za njih to morati činiti javni bilježnici ili odvjetnici.

Predlaže se to izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama što ga je Ministarstvo uprave i pravosuđa poslalo u javnu raspravu, koja će trajati do sredine travnja, nakon čega slijedi Vladina procedura pa saborska rasprava, a tri mjeseca nakon stupanja zakona na snagu počinje i primjena te nove prakse.

Na tromjesečnu odgodu Vlada se odlučila kako bi se građani informirali o novostima koje znače da će između njih i zemljišnih knjiga ubuduće postojati posrednici.

Građani će i dalje, objasnili su nam iz Ministarstva uprave i pravosuđa, imati mogućnost provjere stanja neposredno na zemljišnoknjižnom odjelu kako u glavnim knjigama tako i u zbirkama isprava. To znači da će moći otići do zemljišnoknjižnog odjela i dobiti uvid, ako to ne mogu ili ne žele obaviti elektroničkim putem, ali će u slučaju kad žele upisati nekretninu ili neku zabilježbu na nekretninu morati angažirati odvjetnika ili javnog bilježnika.

Javni bilježnik

Od trenutka kad se prijedlozi budu mogli podnositi samo elektroničkim putem građani to neće moći činiti osobno jer isprava, koja je temelj za upis u zemljišnu knjigu, mora biti dostavljena sudu u izvorniku ili ovjerenoj preslici, a potpis na privatnoj ispravi ovjeren. Još uvijek ne postoji, navodi se u obrazloženju zakona, mogućnost izdavanja elektroničkih isprava na kojima bi potpis bio ovjeren, pa nisu ispunjeni uvjeti za stranke da samostalno podnose prijedloge elektroničkim putem.

S obzirom na to da nova pravila znače da građani prijedloge za upis više neće moći podnositi samostalno, odnosno da će to moći činiti jedino putem javnog bilježnika i odvjetnika, zakon propisuje i to da bilježnici ne mogu odbiti podnošenje prijedloga.

Uz to u zakonu je propisano da javni bilježnik, nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi koja je temelj za uknjižbu prava vlasništva ili drugog stvarnog prava u zemljišne knjige, obvezno podnosi prijedlog za upis.

U Vladinom se dokumentu tvrdi i to da te izmjene neće otežati građanima pristup sudu jer su uredi javnih bilježnika prostorno raspoređeni po teritoriju čitave Hrvatske. Tvrde i da je ukupni iznos sudske pristojbe za podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika manji nego prilikom neposrednog podnošenja na sudu ili predajom putem pošte. Kad građani sami predaju prijedlog na sudu trošak je 250 kuna, u pošti na to treba dodati i trošak poštanske usluge. U Ministarstvu uprave izračunali su da će trošak upisa uz angažiranje javnog bilježnika biti manji za 25 kuna. Sudske pristojbe su kod podnošenja elektroničkim putem 50 posto niže, odnosno iznose 125 kuna, a tomu treba još dodati javnobilježničku tarifu za upis u zemljišne knjige od sto kuna u što je uključen i PDV.

Rasterećenje sudova

Napominju i da za građane prijedloge mogu predati i odvjetnici, za koje ne postoji propisana tarifa, jer su u gotovo svim slučajevima nastupali kao punomoćnici stranke što znači da je naknada sadržana u nagradi odvjetnika za trošak sastava prijedloga, dok su odvjetnici za stranke s kojima su u stalnim poslovnim odnosima, prijedloge za upis slali bez naknade.

Elektroničko podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige putem odvjetnika i javnih bilježnika započelo je 2017. godine, a Ministarstvo napominje da je tijekom pandemije COVID-19 broj podnesenih prijedloga elektroničkim putem prešao 50 posto svih podnesenih prijedloga.

Navode i prednosti koje je to donijelo, pa ističu da se stranke već nalaze kod javnog bilježnika i ne moraju odlaziti na neko drugo mjesto, ali i to da se prijedlog za bilo koji zemljišno knjižni odjel u Hrvatskoj može podnijeti putem bilo kojeg odvjetnika ili javnog bilježnika u Hrvatskoj. Uz to stranke odmah dobivaju broj predmeta i upisanu plombu, a sudu se smanjuje potreba za administriranjem, pa to omogućuje da se veći broj službenika rasporedi na rješavanje predmeta.

Novost je i uvođenje javnih bilježnika kao povjerenika suda u postupke osnivanja i obnove zemljišne knjige temeljem nove katastarske izmjere. Navodi se da zbog velikog broja postupaka osnivanja i obnove na nekim područjima, a ujedno i uslijed velikog broja zemljišnoknjižnih predmeta, nadležni sudovi ne mogu s postojećim kadrovskim kapacitetima uredno provoditi postupke osnivanja i obnove zemljišne knjige, pa predsjednici sudova za određenu katastarsku općinu mogu angažirati bilježnika.

Kvaliteta podataka

Zakon će, vjeruju u Ministarstvu, povećati kvalitetu podataka u zemljišnim knjigama, a to bi u konačnici trebalo donijeti veću pravnu sigurnost, olakšati investiranje i dobivanje zajmova, a tvrde i da ima antikorupcijske učinke, pri čemu vjerojatno ciljaju na to da nestaje neposredni kontakt službenika i stranaka, te da stranke dobivaju broj svog predmeta i mogu pratiti njegovo rješavanje. U dokumentu se ističe da je na primjerima katastarskih općina za koje je ranije uspostavljena Baza zemljišnih podataka vidljivo jačanje gospodarske aktivnosti u odnosu na konkurentne katastarske općine, u tim je katastarskim općinama broj posebnih zemljišnoknjižnih predmeta i broj vlasničkih parnica smanjen za 90 posto, a pokrenuti posebni zemljišnoknjižni postupci i vlasničke parnice traju kraće.

Bolja kontrola poreza

Predlaže se i da centri za socijalnu skrb dobiju pravo da samostalno po imenu i prezimenu pretražuju zemljišne knjige, što bi trebalo pridonijeti uređenijem sustavu ostvarivanja prava na različite oblike socijalne pomoći, koja se, navodi se u obrazloženju, trenutačno često zloupotrebljava. Uz to uređene zemljišne knjige omogućit će, nadaju se u Ministarstvu, učinkovitu naplatu komunalne naknade, ali i poreza na kuće za odmor.