U 105. godini života preminuo je Josip Manolić, najdugovječniji hrvatski političar.  Vijest je za Nacional potvrdila njegova kćer Zrinka.

Manolić je zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom stvarao HDZ i borio se za formiranje neovisne i suverene hrvatske države, a bio je i drugi hrvatski premijer te obnašao druge visoke dužnosti.

Prije nešto manje od mjesec dana, 22. ožujka proslavio je svoj 104. rođendan.

Od početka u NOP-u

Rođen je 22. ožujka 1920. godine u Kalinovcu kod Đurđevca, kao najmlađe od četvero djece u obitelji Ivana i Kate Manolić. U Bjelovaru je završio srednju obrtničku školu, smjer za postolara, a politikom se počeo baviti već 1937. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je organizacijski sekretar PK SKOJ-a za Hrvatsku.

Bio je sudionik Narodnooslobodilačkog pokreta od 1941., a u listopadu 1944. imenovan je na dužnosnik načelnika opunomoćstva Ozne za Okrug Bjelovar. Na toj je dužnosti proveo do 1946., kada je premješten u centralu II.  Odjela Ozne NR Hrvatske u Zagrebu.

Nakon rata se oženio svojom prvom suprugom Marijom Erker, s kojom je bio u braku sve do njezine tragične smrti 2003., te ima troje djece. Zakasnio je na vlastito vjenčanje, jer je bio zadužen za osiguranje prolaska Tita pored Bjelovara.

Krajem 1947., vratio se u Zagreb, na dužnost zamjenika šefa Odjela za kadrove republičke Udbe NR Hrvatske. Ubrzo nakon toga, 1948., izabran je za organizacijskog sekretara KPJ pri Udbi NR Hrvatske.

Pravo je diplomirao 1961. godine, a nakon karijere u državnoj sigurnosti i unutarnjim poslovima, 1965., napušta državnu službu te postaje zastupnik u Saboru SR Hrvatske. Nakon sloma hrvatskog proljeća je umirovljen i isključen iz društveno-političkog života, a tada upoznaje Franju Tuđmana.

Osnivač HDZ-a

S Tuđmanom je osnivao HDZ, a u ožujku 1989. je privukao među osnivače i svog bivšeg kolegu iz Udbe, Milivoja Kujundžića, s kojim se poznavao još od pedesetih godina, kad je Kujundžić bio jedan od isljednika republičke Udbe, a Manolić jedan od rukovodećih službenika u republičkom Sekretarijatu unutrašnjih poslova.

Od 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. obnašao je dužnost predsjednika Vlade RH, naslijedivši Stipu Mesića na toj dužnosti. Za vrijeme Manolićeva mandata Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske čime je započet proces razdruživanja Hrvatske od jugoslavenskih republika.

Obnašao je dužnost predstojnika Ureda za zaštitu ustavnog poretka (UZUP-a), a Tuđman mu je dao ključnu ulogu u stvaranju nove hrvatske obavještajne zajednice.

Bio je i predsjednik Županijskog doma Sabora RH, a s te je funkcije smijenjen 23. svibnja 1994., nakon frakcijskih borbi i sloma pokušaja prevrata unutar HDZ-a. Tad je s Mesićem i grupom istomišljenika napustio HDZ i osnovao novu stranku – Hrvatske nezavisne demokrate.

Poslije toga se nije aktivno bavio politikom.

U središtu medijske pažnje našao se pred Božić 2023. kad je objavljeno da je kod njega bio svećenik te mu dao sakramente. To je napravio na vlastiti zahtjev, pri punoj svijesti. ispovjedio se te dobio odrješenje grijeha.