Boris Scitar/PIXSELL
Dio je to projekta Europskog digitalnog centra inovacija za primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu i medicini
povezane vijesti
ZAGREB – Radiolozi u Domu zdravlja Zagreb-Centar više ne moraju sami upisivati radiološki nalaz pacijenta, već ga diktiraju kompjutoru koji ga uz pomoć tehnologije automatskog prevođenja Newton Technologies prevodi u pisani tekst. U istom domu zdravlja, patronažne sestre u domu pacijenta pomoću sustava MESI mTablet mjere EKG, spirometriju i druge dijagnostičke pretrage, a liječnik u ambulanti odmah čita nalaze i piše preporuku za nastavak liječenja i izdaje terapiju. Pacijentima tog doma zdravlja dostupan je virtualni alat, odnosno digitalna asistentica Megi, koja ih upozorava na loše vrijednosti tlaka i poziva da korigiraju svoju terapiju.
Sve ove mogućnosti dio su projekta AI4Health.Cro Europskog digitalnog centra inovacija (EDIH) za primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu i medicini. Cilj mu je omogućiti inovatorima na području umjetne inteligencije da testiraju svoje proizvode, steknu nova znanja i financiraju ideje koje bi trebale pomoći u rješavanju problema koji sve više opterećuju zdravstveni sustav, kao što su starenje populacije, porast kroničnih bolesti, nedostatak osoblja i duge liste čekanja.
Pomoć za sve
Projekt je financiran s 2,9 milijuna eura iz programa Digitalna Europa i NPOO-a u jednakim omjerima, u trajanju od tri godine, a koordinira ga Institut »Ruđer Bošković«, koji je jučer organizirao njegovo predstavljanje javnosti.
– Sve tri inovacije imamo u DZ-u Zagreb Centar, a rezultati su izvrsni, liste čekanja kraće i liječnici imaju više vremena za pacijente, rekao nam je Ino Protrka, ravnatelj tog doma zdravlja. Alat koji pretvara govor u tekst pomaže radiolozima i drugim specijalistima da ne moraju tipkati, ni koristiti administratora za upisivanje nalaza, već se nalaz direktno upisuje u sustav, objašnjava ravnatelj. Digitalna asistentica Megi virtualni je alat, nešto kao chatbot, koji pomaže i pacijentima i liječnicima jer pacijentima regulira kroničnu bolest, upozorava ih u slučaju kad su vrijednosti tlaka loše. Riječ je o aplikaciji s umjetnom inteligencijom koja pacijentu sugerira sva odstupanja od normale, kaže mu kada uzeti terapiju i slično.
Posljednji je uređaj uveden u suradnji s kolegama iz Slovenije – uređaj MESI koji ima integriran 12-kanalni EKG, spirometriju, tlakomjer i dijagnostiku za osobe s dijabetesom.
– Radi se o mobilnom uređaju, gdje patronažna sestra može kod teško pokretnih pacijenata doći u kuću, izmjeriti tlak, plućnu funkciju, vrijednosti šećera u krvi, a liječnik sve to u stvarnom vremenu vidi u svojoj ordinaciji i upisuje se u karton. To nam je puno jeftinije i korisnije nego da pacijenta vodimo na sve te pretrage, osobito jer nema sve to svaka ordinacija na raspolaganju, objašnjava Protrka.
Isplativa pretplata
Pretplata na uređaj za prevođenje nalaza u tekst stoji ih, kaže, 200-tinjak eura godišnje, što je neusporedivo jeftinije od administratora koje su dosad koristili za tipkanje nalaza. Oni su dobili vrijeme za druge poslove, pa će tako pomoći u UZV pregledima da bi se skratile liste čekanja.
– Shvatili smo da su nam liste čekanja za UZV dojke tako velike jer dok se pacijent skine, pripremi, a nakon ultrazvuka obriše od gela i obuče, gubimo 10 do 15 minuta po pacijentu. Ako imate 10 takvih pacijenata u danu, to su skoro dva sata koja su negdje nestala u zraku. Planiramo administratora koji je dosad tipkao nalaze koristiti da napravi kompletnu pripremu, tako da liječnik dođe na gotovo, napravi UZV i ide dalje, objašnjava ravnatelj DZ-a Zagreb-Centar. MESI uređaj stajao ih je, kaže, kao da su kupili običan EKG i spirometar, a ovako imaju četiri uređaja koja su konstantno na raspolaganju.
Rasterećeni liječnici obavili četiri puta više preventivnih pregleda
DZ Zagreb-Centar proveo je lani projekt studenata-administratora, koji su po riječima ravnatelja Protrke odradili više od trećine posla u obiteljskoj medicini.
– Liječnici koji su ih prošle godine imali bili su oduševljeni, a studenti još više jer su prvi put imali ljetni posao gdje su se mogli upoznati s medicinom, a pritom i nešto zaraditi, kaže Protrka. U tim su mjesecima u ambulantama obaviti četiri puta više preventivnih pregleda jer su liječnici i medicinske sestre bili rasterećeni i mogli su se baviti onime što im je posao. Administratore planiraju angažirati i ovog ljeta, a od 1. siječnja 2024. prema novom zakonu moći će ih ugovarati s HZZO-om. Računica je, tvrdi, više nego povoljna.
– Administratori za tri mjeseca u 10 ambulanti stajali su nas oko 12.000 eura, ali su te ambulante zahvaljujući preventivnim pregledima i većem broju DTP-a zaradile više od 14.000 eura. Ispada da nam je to bila zarada, za zdravstveni sustav to je velika ušteda, zaključuje.