ZAGREB – Predsjednik Republike Zoran Milanović krajem prošlog tjedna po drugi je put ove godine javno zaprijetio Vladi ako ministar obrane Mario Banožić donese odluku o umirovljenju načelnika Glavnog stožera admirala Roberta Hranja. Milanović i Banožić u sukobu su oko Oružanih snaga već nešto više od dvije godine, a eventualno umirovljenje admirala Hranja moglo bi prouzročiti dodatno sukobljavanje.

Naime, u rujnu ove godine admiral Hranj napunio je 60 godina i time stekao uvjete za odlazak u mirovinu u skladu sa Zakonom o obrani i Zakonom o službi u Oružanim snagama. Međutim, Milanović tvrdi da se ove zakonske odredbe odnose na sve ostale časnike, ali ne i na načelnika Glavnog stožera koji po njemu ima pravo svoj četverogodišnji mandat odraditi do kraja, odnosno do 1. ožujka 2024. godine. U prilog svojoj tvrdnji navodi i odluku koju je potpisao Damir Krstičević koji je bio ministar obrane u ožujku 2020. godine kada je admiral Hranj bio imenovan na dužnost načelnika Glavnog stožera. U toj odluci, koja je dio dokumentacije vezane za Hranjovo imenovanje, piše da bi on trebao odraditi svoj puni četverogodišnji mandat bez obzira na to hoće li tijekom njega steći uvjete za mirovinu.

Nejasnoće zakonodavstva

Ovakvom je odlukom Krstičević najvjerojatnije želio raščistiti neke nejasnoće koje proizlaze iz aktualnog zakonodavstva, odnosno normi iz Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama. Međutim, te norme ipak bez obzira na neke nejasnoće zaista onemogućavaju da načelnik Glavnog stožera odradi puni mandat ako tijekom njega stekne uvjete za mirovinu.

Članak 205. Zakona o službi u Oružanim snagama, u svom stavku devet propisuje da djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj general ili admiral ima navršenih 60 godina. General Hranj u rujnu ove godine napunio je 60 godina.

Ako bi ministar obrane Banožić donio odluku o Hranjovom umirovljenju, to ne bi bio prvi slučaj da u mirovinu prije isteka mandata odlazi načelnik Glavnog stožera. Tako je ministrica obrane u Vladi SDP-a Željka Antunović 2002. godine umirovila tadašnjeg načelnika Glavnog stožera, generala Petra Stipetića, jednog od proslavljenih ratnih generala, na polovini mandata. Bio je imenovan u ožujku 2000. godine na mandat od pet godina. Tada je Zakon propisivao da generali u mirovinu moraju ići s napunjenih 65 godina, a Stipetić je rođen 1937. I ministrica obrane ga je umirovila. General Josip Lučić postao je načelnik Glavnog stožera u veljači 2008. godine, a 2011. je umirovljen odlukom ministra obrane na polovini svog drugog dvogodišnjeg mandata kada je imao samo 54 godine. Umirovio ga je tadašnji ministar obrane Davor Božinović.

Milanović je pitanje eventualnog Hranjovog umirovljenja prvi put potegnuo u srpnju ove godine, a drugi prošlog petka na obilježavanju 30. obljetnice osnivanja sedme gardijske brigade, popularnih Puma. Tom je prilikom rekao da će »biti svega« ako Banožić donese odluku o Hranjovom umirovljenju.

Djelatni generali

– Vlada mi je u ožujku 2020. predložila admirala Hranja i ja sam ga potvrdio. Njegov mandat istječe u ožujku 2024. godine. Sve drugo je kriminal, rekao je Milanović. Dodao je da bi Banožić u slučaju da donese odluku o umirovljenju Hranja »bezobzirno kršio Zakon i uzurpirao i maltretirao cijeli sustav«.

– Ministar Krstičević je 2020. samoinicijativno napisao odluku u kojoj objašnjava, da se slučajno ne bi pojavio neki ulični lopov kao Banožić, da se na Hranja, odnosno na načelnika Glavnog stožera, ne odnosi odredba o obveznom odlasku u mirovinu u godini kada puni 60 godina. Njega se po Zakonu imenuje na četiri godine. Ne – do četiri godine, rekao je Milanović prošlog tjedna.

Dodao je da ministar obrane, ma tko on bio, nema nikakvu ulogu u imenovanju i razrješenju načelnika Glavnog stožera.

– Ministar niti je predlagatelj niti po zakonu može razriješiti načelnika Glavnog stožera. Nema ga. Predsjednik jedini može samostalno razriješiti načelnika po Zakonu o obrani ili na prijedlog Vlade. Nema trećeg. Ministar Krstičević je 2020. u trećem mjesecu donio odluku, nakon dogovora mene i Plenkovića bez ministra. Ministra nema, nema ga ni sad. Ministar je nebitan, bitan je Plenković, rekao je Milanović. On je rekao i da kao »fiktivni savjetnici« u Banožićevom kabinetu rade djelatni generali koji u ovoj godini pune 62 godine, a još uvijek nisu umirovljeni. Ministar Banožić, premijer Plenković niti bilo tko drugi iz Vlade nije nakon ovog Milanovićevog istupa komentirao situaciju oko eventualnog umirovljenja admirala Roberta Hranja. Banožić je u srpnju nakon prvog Milanovićevog istupa o ovoj temi rekao da će se vidjeti što će biti s admiralom Hranjom.