ZAGREB – Vladini predstavnici odbili su na saborskoj sjednici sve amandmane kojima su se oporbeni zastupnici usprotivili uvođenju kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja iz dokaznih ili izvidnih radnji, tvrdeći da se time želi ušutkati zviždače.

“Jedino što se promijenilo između dva čitanja je da ste se okomili na zviždače, a ne na novinare. Želite strpati u zatvor na tri godine bilo koju osobu koja pokuša ukazati na nepravilnosti tijekom istrage koruptivnih radnji”, rekla je zastupnica SDP-a Sanja Radolović.

Više oporbenih klubova zatražilo je putem amandmana brisanje članka 307a iz Zakona o kaznenom postupku kojim se uvodi kazneno djelo neovlaštenog otkrivanje sadržaja iz dokaznih ili izvidnih radnji.

Hajduković: Sporni članak predstavlja udar na slobodu medija

Spomenuti članak predstavlja udar na javni interes i slobodu medija bez koje su ugroženi osnovni koncepti demokracije, ustvrdio je zastupnik Socijaldemokrata Domagoj Hajduković.

“Kako će mediji otkrivati informacije ako ne mogu pisati bez straha od nekih sankcija ili posljedica?”, upitao je.

Nigdje ne piše da se novinarima neće oduzimati mobiteli niti da ih se neće zvati na obavijesne razgovore ne bi li se otkrili izvori curenja informacija, upozorila je Urša Raukar Gamulin (Možemo!).

“A sve ste to začinili odabirom vašeg dečka za glavnog državnog odvjetnika. Taj će lažljivac i prijatelj kriminalaca ovdje u susjednoj prostoriji, u jednoj intimnoj, obiteljskoj atmosferi ubrzo položiti zakletvu”, kazala je.

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić odgovorila je da novinari nemaju razloga za bilo kakav strah.

“Članak 22 izričito zabranjuje oduzimanje predmeta, mobitela i zapisa kako branitelju tako i novinaru. Nitko novinaru ne može oduzeti predmet niti ga ispitati kao svjedoka jer su privilegirani i zaštićeni kod svjedočenja općenito, a ne samo za ovo kazneno djelo”, istaknula je.

Državna tajnica ponovila je da iza izmjena Zakona o kaznenom postupku stoji usklađivanje s praksom većine europskih zemalja, među kojima neke od njih imaju još stože zakone.

Državna tajnica:  Razlog nije ograničenje slobode medija, štiti se zviždače

“Razlog uvođenja ovog kaznenog djela nije ograničenje slobode medija a kamoli njihovo gušenje. Cilj je štititi najraniju fazu kaznenog postupka, pretpostavku nevinosti optuženika i pravo na privatnost”, kazala je.

Također, odredbom zakona prema kojem nema kaznenog djela ako je objavljena informacija u javnom interesu štite se zviždači, uključujući one koji su to formalno i one koji to nisu, poručila je Šimundža Nikolić.

IDS-ova zastupnica Kristina Nemet napomenula je da odredba o javnom interesu neće promijeniti stvari na bolje zbog neujednačene sudske prakse

“Kako će suci tumačiti odredbu o javnom interesu je veliki upitnik. Nije prvi put da iste zakonske odredbe različiti suci različito tumače”, rekla je.

Marin Miletić (Most) prozvao je državnu tajnicu da navedenim izmjenama zakona bezuspješno pokušava obraniti neobranjivo.

“Vidim da ste uzrujani, tresete se jer znate da govorimo istinu. Vi ovim zakonom pritišćete slobodno novinarstvo. Ja sam do jedan sat ujutro pričao u Hrvatskim željeznicama koje su uložile stotine tisuća kuna da medij ne bi pisali o njihovoj korupciji”, istaknuo je.

Odbijeni oporbeni amandmani i na ostale zakone

Vladini predstavnici odbili su oporbene amandmane i na ostale zakone kojima su tražili proširenje liste prehrambenih proizvoda s nižom stopom PDV-a, strože kazne za mučenje životinja i organizaciju borbe pasa, ukidanje obveznog pripravničkog staža za fizioterapeute, zabranu rada liječnicima javnih bolnica u onim privatnim te produljenje razdoblja tijekom kojeg bi zaštićeni najmoprimcima plaćali niže stanarine od onih tržišnih.

S druge strane, vladini su predstavnici prihvatili amandman zastupnika HDZ-a Ivana Čelića na izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Njime se dodaju dva stavka kojima se jasnije utvrđuje obveza zdravstvenih ustanova poslodavaca ili bivših poslodavaca specijalizanata i liječnika specijalista.

Uz to, prihvaćen je i amandman zastupnika HDS-a Hrvoja Zekanovića na prijedlog Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske.

Zekanović je tražio je da se kod davanja u najam stana zaštićenom najmoprimcu vodi računa da se taj stan nalazi što bliže stanu iz kojeg zaštićeni najmoprimac seli.