Aktualna tema na Konferenciji o komunikaciji i zdravlju

ZAGREB – Zdravstvena reforma koja će promijeniti sustav tako da se prate ishodi liječenja, a usluge plaćaju prema učinku, jedini je način da se hrvatsko zdravstvo osovi na noge i prestane iz godine u godinu generirati enormne dugove, jedna je od glavnih poruka Konferencije o komunikaciji i zdravlju MedMed 2022, održane jučer u Grožnjanu u organizaciji Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND). To je proces koji traje godinama, a Hrvatskoj će, ako krene u tom smjeru, trebati najmanje pet do osam godina da osjeti dobrobiti takvih promjena, ustvrdio je prof. dr. Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestara milosrdnica i član Savjeta za reformu ministra Beroša.

Limit za plaće

– To je postupan proces, Njemačkoj je za takvu promjenu trebalo šest godina, a nama će trebati i osam godina da bismo cijeli sustav plaćanja preveli na plaćanje po učinku. Ali to se treba uvesti, poručio je Vagić. Ako se s reformom krene ove godine, pomake u sustavu prema njegovoj procjeni vidjet ćemo tek za tri godine, a pacijenti će dobrobiti reforme osjetiti tek za pet do osam godina. I to pod uvjetom da se reforma doista i provede, jer već tri desetljeća svjedočimo stopiranju promjena nakon svake smjene vlasti.

Bolnički su mjesečni limiti danas takvi da u KBC-u Sestara milosrdnica 80 posto tog novca odlazi na plaće, a u Općoj bolnici Pula, prema svjedočenju ravnateljice dr. Irene Hrstić, plaće zaposlenih iznose 110 posto osnovnog bolničkog limita.

Koliko je postojeće stanje neodrživo, posvjedočio je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković, navodeći da je dospjeli dug bolničkog sustava unatoč rebalansu proračuna trenutno 2,6 milijardi kuna, a ukupni zdravstveni dug 14 milijardi kuna. Rokovi plaćanja KBC-a kreću se od 150 do 180 dana, a općih bolnica prelaze 200 dana, a na mjesečnoj se razini generira novi dug od 350 milijuna kuna.

– Uz drukčiji sustav plaćanja usluga, zdravstvo može biti na nuli. Ovo što imamo u Hrvatskoj ne događa se nigdje u Europi. Susjedna Slovenija zgraža se nad rokovima plaćanja od 90 dana, a kod nas su oni, unatoč tome što je lani u sanaciju bolnica utrošeno više od šest milijardi kuna, znali dosezati i tisuću dana, ilustrirao je Jurković.

Plan reforme

Ministar zdravstva Vili Beroš prvi je ministar zdravstva koji je izostao s grožnjanskog skupa. Zbog zauzetosti saborom HDZ-a, svoju je reformu okupljenim ravnateljima zdravstvenih ustanova, predstavnicima strukovnih i drugih udruga u zdravstvu i novinarima predstavio videoporukom u kojoj je više-manje iznio već poznate detalje koje je proteklih tjedana povremeno plasirao u javnost. Spajanje domova zdravlja u jedan po županiji, uključivanje specijalista u rad domova zdravlja, državno preuzimanje i funkcionalna integracija županijskih bolnica, uspostava regionalnih centara izvrsnosti i registara kvalitete, regulacija javnog i privatnog rada liječnika, novi model ugovaranja i plaćanja zdravstvenih ustanova, neki su od ključnih segmenata reforme koju planira ozakoniti do kraja godine.

– Ne gajim iluzije da će biti lako i jednostavno ostvariti reformu, ali zaziranje od promjena ostavlja nas u postojećem statusu quo, s kojim je malo tko zadovoljan, poručio je Beroš u videoobraćanju. Njegovu je reformu većina prisutnih ocijenila dobrom osnovom za pokretanje promjena koje su prezaduženom i nedovoljno funkcionalnom zdravstvu hitno potrebne.

Rad specijalista

Zamisao o povremenom radu specijalista u domovima zdravlja komentirao je prof. dr. Vagić, ističući kako se takva praksa ne može uvesti dekretom, a postoje dva načina da se ona realizira: tako da bolnički specijalisti dio radnog vremena odrade u bolnici, a dio u domu zdravlja, ili tako da im se omogući dodatno plaćeni rad u domovima zdravlja izvan radnog vremena u matičnoj bolnici.

Vikica Krolo, dopredsjednica Hrvatske liječničke komore, usprotivila se namjeri brisanja članka Zakona o zdravstvenoj zaštiti o omjeru liječnika primarne zdravstvene zaštite od 75 naprama 25 posto u korist onih s privatnom praksom, ističući da su upravo privatne ordinacije model privlačenja mladih liječnika jer im osiguravaju plaće i do 50 posto veće nego u domu zdravlja.