ZAGREB – Građanski odgoj i obrazovanje provodi se na kvalitetan način u Zagrebu i Rijeci, ali su učenici u ostatku Hrvatske zakinuti za takvo obrazovanje. Istoimena međupredmetna tema nije dobro rješenje jer nastavnici za nju nemaju ni dovoljno vremena, niti su za to educirani, dok za poseban predmet i mladi imaju velik interes, upozoreno je na tribini »Glas učenika za kvalitetnije građansko obrazovanje«, održanoj u organizaciji Ambidekster kluba i GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u povodu Međunarodnog dana obrazovanja, 24. siječnja.

Istraživanje Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) provedeno među 240 nastavnika u Splitu, Rijeci, Puli, Sisku, Osijeku, Vukovaru i Daruvaru pokazalo je da su nastavnici koji bi trebali provoditi građanski odgoj opterećeni vlastitim nastavnim predmetima i ishodima koje trebaju ostvariti pa ta međupredmetna tema često zaostaje. Problem je što nakon višegodišnje provedbe u školama resorno ministarstvo i Agencija za odgoj i obrazovanje nisu objavili rezultate, dok iskustva europskih država govore da je međupredmetna tema samo jedan od načina provedbe građanskog odgoja, koji se najčešće kombinira sa zasebnim predmetom i uključen je u sadržaje drugih nastavnih predmeta.

– Nastavnici smatraju da bi međupredmetna tema trebala biti samo nadopuna predmetu građanskog odgoja i obrazovanja, kažu da im fali kvalitetne edukacije za to područje jer je uopće nisu dobili. Smatraju, također, problematičnim što je dio nastavnika nemotiviran za tu temu, što rezultira time da svi učenici ne dobivaju jednake sadržaje. Pokazalo se i da su djeca sklona temama građanskog odgoja, a tako se jača interes za zajednicu, povezuje se s njome, škole postaju prepoznatljive i surađuju s lokalnom vlasti, naveo je Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja. Najveći su problem, smatra, strukovne škole kojima prijeti potpuno izbacivanje ovih sadržaja iz nastave.

– Učenici trogodišnjih strukovnih škola pokazuju najmanji interes, najmanje političkog znanja i informiranosti, njihove vrijednosti najmanje su u skladu s temeljnim vrijednostima demokratskog društva, a sad se dodatno smanjuje takve sadržaje u nastavi, upozorava Baketa. Traju rasprave o promjeni 120 kurikuluma strukovnih škola, što bi za mnoge učenike značilo ukidanje predmeta politika i gospodarstvo kroz koji se provodi građanski odgoj te sužavanje predmeta povijesti i geografije.

»To su jako važne teme. Učenike trogodišnjih škola pripremamo isključivo za tržište rada, a ne pripremamo ih da postanu punopravni građani Hrvatske koji mogu sudjelovati u odlučivanju, u lokalnoj zajednici kao aktivni građani. Oni te sadržaje i sad dobivaju premalo, a još će manje ako ovakva reforma prođe«, zabrinut je Baketa.

U IDIZ-u će novu provjeru političke pismenosti maturanata ponovo provesti 2024. godine, kako bi se vidjele posljedice ovakve polovične primjene sadržaja građanskog odgoja u školama.

U predmet Škola i zajednica (ŠiZ) namijenjen srednjoškolcima dosad se u Zagrebu uključilo oko 800 učenika u 39 škola, a još njih 700 u 28 osnovnih i srednjih škola polazi izborni predmet ZaG (Zajednica aktivnih građana). Od jeseni, za novi će se predmet moći prijaviti i druge zagrebačke škole, a u naredne dvije godine mogla bi se u projekt uključiti većina škola u glavnom gradu, istaknuto je na skupu. U okviru predmeta ZaG učenici se educiraju o različitim aspektima ljudskih prava, tipovima odlučivanja u demokratskim zajednicama, problemima održivosti zajednice, a sami određuju teme.

– Kroz ove predmete učenici stječu kompetencije potrebne za aktivno građanstvo, demokracija je bez toga prazan okvir. Cilj je oba programa pomoći djeci i mladim ljudima da stasaju u odgovorne građane u demokratskoj zajednici, ustvrdio je Tomislav Reškovac, predsjednik Povjerenstva za uvođenje ZAG-a.