ZAGREB – U cjelodnevnoj školi, koja od jeseni kao pilot-projekt kreće u 50-ak osnovnih škola u Hrvatskoj, učenici će slušati po jedan školski sat tjedno više hrvatskog jezika i matematike. Djeca u razrednoj nastavi imat će sat više tjelesnog odgoja tjedno, a učenici petog i šestog razreda dodatni sat tehničke kulture.

Za po pola sata tjedno raste nastava iz likovne i glazbene kulture te satnica geografije.

Uvode se i neki novi predmeti: umjesto Prirode i društva uvodi se Prirodoslovlje, koje će se do šestog razreda slušati po dva sata tjedno, a u sedmom i osmom razredu zamijenit će ga Biologija, Kemija i Fizika. Drugi dio Prirode i društva zamijenit će predmet Društvo i zajednica, s jednim satom tjedno u razrednoj nastavi. Uvodi se predmet Praktične vještine, kojim će se obuhvatiti domaćinstvo i tehničko stvaralaštvo, savladavati manualne sposobnosti, vještina pokreta, na primjer vožnja bicikla… Informatika postaje obavezan predmet od prvog razreda osnovne škole, a do kraja osnovnog obrazovanja slušat će se po jedan školski sat tjedno. Još jedan novi predmet, Svijet i ja, polazit će kao obavezan izborni predmet sva djeca koja nisu upisala Vjeronauk. Obavezan status u cjelodnevnoj školi imat će i drugi strani jezik, i to od četvrtog razreda po dva školska sata tjedno.

Smanjiti razlike

Ove su novosti objavljene u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, usporedno s objavom Javnog poziva za sudjelovanje u eksperimentalnoj fazi cjelodnevne škole na e-savjetovanju.

Ukupna vrijednost uvođenja cjelodnevne nastave iznosi 1,5 milijardi eura, koji će se uložiti u izgradnju, dogradnju, opremanje škola, kako bi sve škole radile u jednoj smjeni te za dodatno plaćanje nastavnika za povećani opseg posla. Cjelodnevna škola uvest će se u sve osnovne škole u zemlji u školskoj godini 2027./2028., a cilj joj je poboljšati kvalitetu i ishode učenja, smanjiti razlike među rezultatima učenika koje su posljedica socijalnih i drugih razlika, modernizirati obrazovanje, podići profesionalni, materijalni i društveni status te uvjete rada učitelja i stručnih suradnika u školama.

– Hrvatski su učenici dosad u nekim istraživanjima u odnosu na druge države OECD-a imali ispodprosječne rezultate, što je djelomično rezultat toga što naši učenici u odnosu na ostatak EU-a najmanje vremena provode u učionici. Nadam se da će nakon uvođenja cjelodnevne škole ti rezultati biti iznadprosječni, poručio je ministar Radovan Fuchs predstavljajući model cjelodnevne škole.

Nakon što se taj model uvede, kazao je, »ništa u hrvatskim školama više neće biti isto«.

Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

Osim što će sve škole raditi u jednoj smjeni, što je preduvjet za cjelodnevni rad, uvođenje cjelodnevne škole dokinut će potrebu za instrukcijama jer će se dodatna podrška učenicima pružati u okviru nastave. Sve će se zadaće pisati u školi, što će povećati kvalitetu obiteljskog života i slobodnog vremena učenika, poručuje ministar. Djelatnici će imati bolje uvjete rada, neće imati bitno veće radno opterećenje, a za sav dodatni posao bit će dodatno plaćeni, pa će im mjesečne plaće, ovisno o angažmanu, rasti i do 25 posto. Neće biti dodatnog administriranja, tvrdi Fuchs, a učitelji će imati veću slobodu i više vremena za poučavanje djece.

Program potpore

Jedan školski dan u cjelodnevnoj školi podijeljen je u četiri bloka: prva dva, A1 i A2, odnose se na nastavu i traju od 8 do 15 sati, a druga dva, B1 i B2, na izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i traju od 15 do 17 sati. A1 program redovna je nastava, A2 program potpore, koji obuhvaća ponavljanje i utvrđivanje gradiva. B1 je program izvannnastavnih aktivnosti koje vode nastavnici škole i besplatne su, a B2 blok rezerviran je za izvanškolske aktivnosti – sport, folklor, umjetničke aktivnosti, koje mogu biti dijelom sufinancirane, a ostatak plaćaju roditelji.

U razrednoj nastavi nakon svakog školskog sata slijedi 10-minutni odmor, a od 10.35 do 11 sati veliki je odmor koji traje 25 minuta i nosi naziv »rekreacijska pauza«.

U tom vremenu se preporučuje da učitelji djecu motiviraju na organiziranu tjelesnu aktivnost. Procjenjuje se da će se povećanjem satnice tjelesnog odgoja za jedan sat tjedno i ovakvim pauzama osigurati po jedan sat tjelesne aktivnosti učenika dnevno. Pauza za ručak traje 40 minuta, od 12.40 do 13.20, a nakon toga vrijeme je za A2 program potpore, koji traje dva školska sata, a služi boljem razumijevanju i savladavanju gradiva. Programi B1 i B2 odvijaju se od 15 do 17 sati, a i nakon 17 sati škola je otvorena za izvanškolske aktivnosti prema interesima roditelja i učenika. U predmetnoj nastavi odmori su kraći, u trajanju po pet minuta, rekreacijska pauza traje 20 minuta, a ostatak satnice je isti.

Za pilot-provedbu cjelodnevne škole mogu se prijaviti škole koje rade samo u jednoj smjeni ili škole koje će tu mogućnost imati od jeseni. Svakoj od škola dodijelit će se iznos od prosječno 300.000 eura za ulaganje u opremu te stvaranje ugodnog okruženja za učenike, što također utječe na bolje rezultate učenja. Javni poziv zaključuje se 28. travnja.