Ilustracija iStock
U 2023. godini od bolesti srca umrlo je 19.937 osoba, odnosno 38,8 posto od ukupno umrlih
povezane vijesti
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, s gotovo 20 tisuća umrlih prošle godine, a unatoč kontinuiranom padu u posljednja dva desetljeća, Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u EU, ističe HZJZ u povodu sutrašnjeg Svjetskog dana srca.
Tim povodom, HZJZ u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i zakladom “Hrvatska kuća srca” organizira danas na Trgu bana Jelačića javnozdravstvenu akciju procjene kardiovaskularnog rizika kojoj je cilj pružiti građanima besplatne preglede i savjete o prevenciji srčanih bolesti.
U 2023. godini od bolesti srca umrlo je 19.937 osoba, odnosno 38,8 posto od ukupno umrlih. Te su bolesti i uzrok su 23 posto svih prijevremenih smrti, prije 65-te godine života.
Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za 43 posto smrti kod žena i više od 34 posto kod muškaraca, a najčešće dijagnostičke skupine su ishemijska bolest srca i hipertenzivne bolesti. Iako broj smrtnih ishoda pada, Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u EU, sa stopom od 601,3 umrla na 100 tisuća stanovnika.
Kardiovaskularne bolesti smatraju se “svjetskim ubojicom broj jedan” jer svake godine u svijetu odnose više od 20,5 milijuna života. Uzrokuje ih nepravilna prehrana, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, pretjerana konzumacija alkohola te onečišćenje zraka, a na povećani rizik utječu i genetski faktori, spol, dob te obiteljska anamneza.
Većina KVB može se spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika te izbjeći čak do 80 posto prijevremenih smrti.
Svjetska kardiološka federacija ove godine pokreće kampanju pod nazivom “Koristi srce za djelovanje”, a gGlavna poruka je potreba donošenja nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti te poziv na potpisivanje globalne peticije koja daje prioritet zdravlju srca, ističu iz HZJZ-a.
