Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, Srpsko narodno vijeće (SNV) i udruga Veterani Domovinskog rata i antifašisti VeDRA Split postavili su danas u središtu Zagreba kamen spoticanja u spomen na Svetozara Milinova, zagrebačkog poduzetnika, žrtvu ustaškog zločina.

Kamen spoticanja postavljen je ispred današnjeg hotela Dubrovnik, a nekadašnjeg hotela čiji je vlasnik bio Milinov.

Ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i sjećanje na holokaust Nataša Popović istaknula je da svaki kamen spoticanja nosi ime žrtve, datum rođenja i njezinu sudbinu.

Ugledni veletrgovac

Njima se, kazala je, na javnim površinama ukazuje na moralnu dužnost sjećanja i preuzimanja odgovornosti za ono što se događalo u prošlosti.

– Danas kada svjedočimo ratovima u Ukrajini, na Bliskom istoku, kada se sve više zvecka oružjem, osvijestimo da najviše stradaju civili i neshvatljive su tragedije koje ostavljaju bol i prazninu u obiteljima i u narodima.

Ovi kameni danas su važniji nego ikad, oni uče mlade naraštaje o posljedicama dehumaniziranih tiranija, oni nas podsjećaju, ali i upozoravaju – poručila je Popović.

Svetozar Milinov bio je jedan od najuglednijih i najsposobnijih veletrgovaca suknom na području grada Zagreba i njegove šire okolice, a do 1940. godine i vlasnik hotela na uglu Jelačić placa i Gajeve ulice, koji je nosio njegovo prezime, kada ga je od njega otkupila Dubrovačka plovidba i preimenovala ga u Hotel Dubrovnik, koji je i danas jedan od simbola Zagreba.

Stradali u ustaškim logorima

Odmah po uspostavi NDH, ustaška vlast započela je s maltretiranjem obitelji Milinov, a 5. srpnja 1941. uhićeni su i deportirani, postavši tako jedne od prvih žrtava ustaškog kompleksa likvidacijskih logora Gospić-Jadovno-Pag. Točni datumi smrti su nepoznati, no pretpostavlja se da su likvidirani u kolovozu 1941. godine.

Predstavnik i član VeDRae, bivši predsjednik RH Ivo Josipović, podsjetio je na sve žrtve ustaškog režima.

– Bezbroj je onih koji su u NDH stradali, kao Židovi, kao Srbi, Romi, ili pak kao Hrvati koji nisu pristajali na takvu politiku. Zadaća svih nas koji djelujemo na javnoj sceni, bez obzira u kojoj ulozi, jest učiniti zaista sve da u svijest ljudi uđe istina o zlu koje se dogodilo od 1941. do 1945. godine, kako se nikada nesto slično ne bi ponovilo, kazao je Josipović.

Svečanosti su prisustvovali veleposlanici Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije, predstavnice Ministarstva kulture i medija te Grada Zagreba, uz čiju se financijsku podršku izvodi projekt postavljanja kamena spoticanja.

Znak sjećanja na žrtve

Zagreb se ovim projektom priključuje ostalim metropolama i 2.000 gradova i mjesta diljem Europe u čije je nogostupe do sada ugrađeno više od 90.000 Stolpersteina, komemorativnih umjetničkih instalacija, u znak sjećanja na pojedinačne žrtve holokausta.

Do danas je u zagrebačke nogostupe postavljen 61 kamen spoticanja u znak sjećanja na Židove, Rome i Hrvate, stradale žrtve holokausta, ustaške NDH i žrtve Drugog svjetskog rata.

Autor kamena spoticanja je konceptualni umjetnik Günter Demnig, ujedno i začetnik projekta, koji je prvi Stolperstein, u sjećanje na žrtve holokausta, postavio 1992. godine u Kölnu.