ZAGREB – Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u posljednja tri mjeseca prošle godine porasle su više od petine u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u zadnjem kvartalu prošle godine u usporedbi s istim tromjesečjem 2020. godine proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda bile su za 21,2 posto veće. Građani ta poskupljenja već osjete kod svakog odlaska u trgovine ili na tržnice, no trendu poskupljenja koji je blago započeo u drugom kvartalu prošle godine i od tada se samo ubrzava, sada je, pokazuju to i proizvođačke cijene u poljoprivredi, teško vidjeti kraj.

Plavi dizel

Početak prošle godine, odnosno prvo tromjesečje, donijeli su čak pad proizvođačkih cijena u poljoprivredi za 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, drugo tromjesečje povećanje do 3,4, posto, a treće nagli skok i povećanje cijena od 16,8 posto, da bi godina završila iznad 21 posto. Od početka prošle godine rastu cijene biljne proizvodnje, a to se događalo čak i u prvom tromjesečju, kad su cijene energije padale u odnosu na prethodnu godinu. No, kroz prošlu godinu rasle su i cijene energije, ali i gnojiva koje je u zadnjem tromjesečju bilo čak 185 posto skuplje nego u istom kvartalu 2020. godine. Rezultati takvog poskupljenja tek će se osjetiti i na prinosima na njivama, ali i na cijenama u ovoj godini.

Već u zadnjem kvartalu prošle godine cijene žitarica porasle su 63,2 posto, a industrijskog bilja 42,9 posto. Iako bi ulazni troškovi poput energije, koja je skuplja za gotovo 39 posto, i stočne hrane čije su cijene veće za 30 posto trebali utjecati i na cijene stoke i peradi, tu su cijene znatno sporije rasle ili su čak i padale. Tako su, primjerice, i u zadnjim mjesecima prošle godine cijene svinja pale za jedan posto u odnosu na 2020. godinu, dok su cijene goveda rasle za 11,1 posto. Ne utječu na te cijene samo ulazni troškovi, nego i viškovi koji završavaju na hrvatskom tržištu pa Ministarstvo poljoprivrede interventnim mjerama pomaže pojedinim sektorima s desecima milijuna kuna, no teško da će snažan val poskupljenja u ovoj godini zaobići bilo koji proizvod u dućanu. Vlada je, kad su poljoprivrednici i ribari u pitanju, nedavno intervenirala prvi put ograničenjem cijena plavog dizela. Uz novčane intervencije poljoprivrednom sektoru i zauzdavanje cijena plavog dizela, prostor joj je za jaču intervenciju, kad je poljoprivredna proizvodnja u pitanju, sužen.

Porazno iskustvo

Na cijene hrane može utjecati eventualnim snižavanjem PDV-a na određene proizvode i sve veći je pritisak da Vlada za time i posegne, posebice kad su u pitanju osnovne namirnice. Prilika da to učini bit će joj već kod najavljenog snižavanja PDV-a na plin. I prije pandemijske krize iz Vlade su najavljivali da razmišljaju proširiti asortiman proizvoda na koji se primjenjuju snižene stope PDV-a, govorilo se čak i o tome da bi se PDV na svu hranu spustio na 13 posto, izuzev onih proizvoda na koje je PDV već snižen na pet posto, poput pekarskih proizvoda ili mlijeka. Trebao je to biti sljedeći korak u promjenama unutar PDV-a i ta se opcija isticala kao puno bolja nego snižavanje opće stope PDV-a od 25 posto za jedan postotni poen.
No, problem s takvom odlukom je što je dosadašnja praksa pokazala da se porezno rasterećenje zapravo i ne prelijeva na džepove građana i to je vjerojatno jedan od razloga zašto u Vladi prije konačne odluke nisu spremni govoriti o mogućem snižavanju PDV-a na još neke proizvode osim plina. Kad je Vlada 2019. godine snizila PDV na povrće, voće, jaja, svježe meso i ribu s 25 na 13 posto, rijetki su bili proizvodi iz te palete kojima su pale maloprodajne cijene u trgovinama. Milijarde kuna kojih se država tada odrekla zapravo su ostale u blagajnama trgovaca.

Mađarski primjer

Kad je u pitanju PDV na plin ili električnu energiju, čije se cijene određuju administrativno, Vlada zna da će svaka lipa koja radi snižavanja tog poreza ne dođe u proračun, završiti kod građana. Za robu široke potrošnje nije tako i snižavanje PDV-a ne mora donijeti i manje troškove građanima, ali u Vladi su svjesni da moraju na neki način zaštititi građane i od tih poskupljenja, a ne samo od poskupljenja energenata. No, ni niži PDV ne bi bio jamac da poskupljenja neće biti, nego tek, može se već sada čuti među poduzetnicima, da ona neće biti drastična nego da će rast cijena biti nešto blaži. Dijelom je baš to razlog što je primjerice Mađarska izabrala ograničavanje cijena pojedinih prehrambenih proizvoda na određeno vrijeme.